RajËica je natprosjeëne kvalitete

Transkripsi

1 ISSN Godina XLIII Broj 1715 Petak 27. kolovoza List dioniëkog druπtva Podravka Koprivnica Proizvodi Podravkine mesne industrije Danica nagraappleeni za kvalitetu na meappleunarodnom sajmu u Gornjoj Radgoni 4. str. Otkup i prerada rajëice u Tvornici PovrÊe Umag RajËica je natprosjeëne kvalitete Piπe i snimio: Boris Fabijanec Prije dvadesetak dana u umaπkoj tvornici PovrÊe poëela je sezona otkupa i prerade rajëice. Do kraja proπloga tjedna preraappleeno je tona rajëice, a planirano je da se tijekom sezone ukupno preradi 5 do tona. Bilanca tvornice je tona pa Êe se s podruëja Bujπtine zapravo zadovoljiti oko 2/3 potreba tvornice PovrÊe u Umagu. Trenutno se proizvodi sok od rajëice i pasirana rajëica, a usporedo se radi i koncentrat rajëice. Krajem proπloga tjedna poëela je i najzahtjevnija proizvodnja - sjeckana rajëica u kojoj se iskljuëivo za sirovinu uzima rajëica prve kvalitete. - RajËica koja je do sada doπla u tvornicu je iznadprosjeëne kvalitete.»ak smo iπli na polja Bujπtine vidjeti kako napreduje berba i mogu reêi da je rajëica i u kvantiteti i kvaliteti znatno bolja nego πto je bila proπle i pretproπle godine. Glavni razlog tome su dobri ovogodiπnji vremenski uvjeti, jer bilo je dosta kiπe, a to je pogodovalo uzgoju rajëice na poljima, posebice onima koji nemaju sistem navodnjavanja - rekao je direktor PovrÊa Milisav ManjiÊ. Osnovni problem tvornice PovrÊe je priliëno zastarjeli strojni park, ali taj problem umaπki Podravkaπi izvrsno kompenziraju dugogodiπnjim iskustvom u preradi rajëice. Oni ponosno istiëu kako kvaliteta njihovih proizvoda od rajëice niπta ne zaostaje, dapaëe Ëak je i bolja od najpoznatijih talijanskih proizvoappleaëa i preraappleivaëa rajëice. Takoappleer, veê tradicionalni problem tvornice PovrÊe tijekom sezone otkupa i prerade rajëice je nedovoljna sezonska radna snaga. Naime, sezona rajëice je S istarskih polja u umaπku Tvornicu PovrÊe stiæe rajëica vrlo visoke kvalitete istovremeno kada je i kulminacija turistiëke sezone. Ove godine u tvornici su traæili 47 sezonaca, a uspjeli su zaposliti 30-ak. Prvi puta u umaπkoj tvornici PovrÊe zaposlilo se i desetak sezonaca iz Koprivnice. - To su mladi i vrlo vrijedni radnici kojima su ovo prva æivotna radna iskustva. Mi u tvornici pokuπali smo im maksimalno izaêi u susret, jer na tim poslovima se ne moæe baπ previπe zaraditi, pa smo preko umaπ- ke TuristiËke zajednice i Istraturista tim radnicima organizirali i osigurali smjeπtaj u depandansama kako bi imali minimalni dnevni troπak. U tvornici imaju gablec, a tijekom sezone prerade rajëice nakon radnog vremena mogu se iêi kupati na more. Dakle, ugodan spoj rada i odmora - istiëe Milisav ManjiÊ. InaËe, sezona otkupa i prerade rajëice trajat Êe, prema predviappleanjima Ëelnih ljudi PovrÊa, gotovo do kraja rujna. Usporedo s otkupom u Tvornici PovrÊe odvija se prerada rajëice, a za proizvodnju sjeckane rajëice potrebna je najkvalitetnija sirovina

2 2 Broj 1715 Petak 27. kolovoza Razgovor s voditeljem prodaje za kljuëne kupce Regije Istra i Primorje Ivanom KoliÊem Mlada prodajna ekipa Podravkaπa - dobri prodajni rezultati u Istri Razgovarao i snimio: Boris Fabijanec Mladi i perspektivni Podravkin kadar Ivan KoliÊ roappleen je godine. Zavrπio je Ekonomski fakultet u Puli, a kao πto voli isticati, radi od svoje petnaeste godine i to najviπe u turizmu. Od najjednostavnijih poslova tekliêa do recepcionera, a jedno vrijeme bio je i vozaë kamiona. Nakon zavrπenog fakulteta Ëetiri godine radi u pulskoj modnoj trikotaæi Arena kao voditelj veleprodaje, a od 1. oæujka ove godine zapoπljava se u Podravki na mjestu voditelja prodaje za kljuëne kupce. Oæenjen je i æivi u malom mjestu OrbaniÊi kraj Vodnjana. Djelokrug rada od 30 metara do 300 kilometara A kako je Ivan zamiπljao Podravku prije njegovog dolaska i kako sada rezonira kao Podravkaπ, bilo je prvo pitanje za njega? - Podravku sam uvijek gledao kao sinonim kvalitete i tvrtku u kojoj je poæeljno raditi. To miπljenje imam i sada, samo πto je to miπljenje konkretizirano kroz ljudske odnose koji tvore taj sloæeni sistem. U biti treba vremena dok se neke stvari ne nauëe, pohvataju. U poëetku je bilo teπko, radite s puno ljudi koje osobno ne poznajete, naëini komunikacije su drugaëiji. Na prethodnom poslu imao sam u krugu od 30 metara sve πto mi je trebalo. A sada sve to imate na udaljenosti od 300 kilometara. - ZnaËi, trebalo se prilagoditi novim uvjetima rada? - Tako je, i mogu istaknuti kako je to vrijeme prilagodbe proπlo. Ono Ëime sam najzadovoljniji u naπem istarskom Predstavniπtvu su ljudski odnosi. Odnosi izmeappleu mene i gospodina BiliÊa, mene i mojih putnika su totalno otvoreni i ne postoji niti jedna dilema koja se otvoreno ne rjeπava. Mladost kreira pozitivno okruæenje - Podravka u Istri je priliëno specifiëna. Naime, osim Vas na istarskom træiπtu radi i sedam putnika koji su takoappleer novi u redovima Podravke. Kako se ta mladost uspjela uklopiti u Podravkino poslovanje? - Mi smo imali sreêu πto nam je od samoga poëetka rada pomagao gospodin Marijan Plahinek. On je i mene uveo u specifiënosti programa i naëina rada Podravke. Jedno je prodavati tekstil, a drugo je prodavati prehranu. Recimo da je oko 70 posto sliënosti vezano za odnose s kupcima, ali 30 posto je vezano za specifiënost robe i odnosa. Ipak je to druga branπa. Prodajno osoblje svojom mladoπêu, motiviranoπêu i dodatnom aktivnoπêu kreira pozitivno okruæenje, te joπ uvijek stvara nova iskustva. U ovaj smo posao svi morali uloæiti puno viπe rada, energije i truda nego da smo imali neko veêe prodajno iskustvo. No, ujedno je to i naπa prednost, jer nismo optereêeni s nekim stvarima iz proπlosti, nego iskreno ulazimo u neke nove odnose. Nama turistiëka sezona puno znaëi - Recite nam kakvi su ovogodiπnji turistiëki rezultati u Istri? Skladiπte u Umagu - potrebna su suvremenija rjeπenja - Ovogodiπnje turistiëke rezultate u Istri najbolje Êe pokazati brojke na kraju sezone, ali ono πto mi svakodnevno vidimo na terenu to je definitivni podbaëaj sezonskih objekata u kampovima. Osnovni razlog tome je πto su gosti primijetili ne malu razliku u cijenama izmeappleu tih objekata i velikih prodajnih objekata koji su malo udaljeniji od mora, a pojavili su se unazad nekoliko godina. Jednostavno, ti objekti svojom atraktivnoπêu i niskim cijenama privlaëe goste. Upravo zbog toga mi imamo vrlo dobre prodajne rezultate u velikim objektima, a to znaëi da se dio potroπnje iz sezonskih kampova prebacio u objekte koji rade cijelu godinu. - Nekoliko rijeëi o rezultatima poslovanja Podravke u Istri. - Ove godine u odnosu na lani biljeæimo porast prodaje od desetak posto i nadam se da Êemo taj trend i zadræati. To govorim za prvih sedam mjeseci, a i u kolovozu biljeæimo dobre rezultate. Sada je osnovno Ivan KoliÊ pitanje trajanje turistiëke sezone, koja bez obzira kakva je, nama puno znaëi. S konkurencijom se dobro nosimo - Kako se borite s konkurencijom? - Konkurencija je svakim danom jaëa i sve je veêa borba na polici, ali mislim da se s njom viπe nego dobro nosimo. Joπ uvijek imamo rezervi u odnosima s kupcima. Ove godine u Istri nije otvoren niti jedan veliki prodajni objekt, a tendencija u trgovini je da se sve viπe prometa ostvaruje kroz velike trgovaëke lance. To su objekti kljuënih kupaca ili regionalnih kupaca koji su se uspjeli isprofilirati svojom ponudom, i koji ostvaruju odliëne rezultate. Skladiπte u Umagu je neodgovarajuêe - Dugogodiπnji problem Podravke u Istri je skladiπni prostor. - VeÊ sama lokacija skladiπta u Umagu je upitna. Konfiguracija Istre kao poluotoka pokazuje kako je Umag daleko od svega. Razmiπljanja o novoj lokaciji skladiπta postoje, ali sve se to joπ uvijek sporo odvija. Sadaπnje skladiπte u Umagu je neodgovarajuêe po svim pitanjima - od visine skladiπta, loπe betonske podloge, nikavog osvjetljenja do izuzetno teπkih uvjeta za rad skladiπnog osoblja. Uz to, tijekom turistiëke sezone postoje velike oscilacije i promet se zna u roku jednoga mjeseca udvostruëiti. To nam stvara probleme dodatnoga angaæiranja ljudi, prekovremenih sati te dodatni napor kako terenskog osoblja, tako i logistike. - Kako ipak rjeπavate te probleme? -»ujte, snalazimo se kako znamo i umijemo. Ove godine smo to relativno dobro odradili, jer na nivou distributivnog centra u Umagu koristimo oko 95 posto vlastiti prijevoz, tako da smo jako puno smanjili troπkove distribucije. Istina je da smo preseljenjem Studenca ipak malo odahnuli, jer to nam je bio veliki problem. No, i dalje obavljamo distribuciju proizvoda Studenca za dio kupaca iz Umaga i za Istraturist. Radi se od jutra do mraka - Ivane, recite nam kako izgleda jedan radni dan voditelja prodaje za kljuëne kupce u Istri? - Ustajem u πest sati i ovisno da li se nalazim s putnicima na terenu, na posao dolazim oko 8, 8 i pol sati. Kada sam u uredu odraappleujem sve potrebne administrativne poslove i Ëesto puta je moj povratak kuêi bez ruëka ili marende oko 21 sat! - Je li Podravka adekvatno nagraappleuje takav angaæman? - Vjerovatno je to priëa o kojoj sam maloprije govorio da je takav angaæman djelomiëno i rezultat mog uvoappleenja u posao πto od mene zahtijeva dodatno angaæiranje. Moæda Êu veê iduêe sezone biti kuêi ranije. To bi zaista bilo O.K. - Ivane, na kraju pitanje - πto za vas znaëi Podravka i πto od nje oëekujete? - Vrlo mi je drago πto sam dobio priliku u Podravki da pokaæem koliko vrijedim i koliko vrijedi moja mlada prodajna ekipa. Mislim da Êemo mi svoje pravo lice pokazati iduêe godine, iako smo do sada pokazali odliëne rezultate, ali s obzirom na to da svi skupa joπ uëimo, mislim da Êemo biti joπ bolji. Isklju- Ëivo radimo timski, imamo dobru podrπku iz centrale i za nas Êe se joπ i te kako Ëuti - rekao je na kraju razgovora vrlo optimiëno raspoloæeni Ivan KoliÊ. Distribucija robe obavlja se vlastitim prijevozom, pa su smanjeni troπkovi Podravkin periskop Ameri viπe ne æele neznalice u reklamama! Pripremio: Vlado Markota Sektor za razvoj poslovanja Sva je Amerika zaustavila dah nakon govora πto ga je nedavno odræao poznati crni komiëar Bill Cosby, kritizirajuêi otvoreno svoje sunarodnjake Afro-amerikance. Optuæio ih je da su lijeni, te da za svoju loπu sreêu spremno optuæuju druge, govoreêi: Bog je tako htio, umjesto da krivca potraæe u sebi samima. Govorio je o trudnim tinejdæerkama, djeci koja bez nadzora jure okolo s oruæjem u rukama, te crnim koπarkaπima, od kojih neki nisu nauëili ni Ëitati ni pisati, usprkos Ëinjenici da su postali milijunaπi. Amerika je odjednom uzavrela. PolitiËka korektnost i pretpostavka da postoje stvari o kojima je bolje ne govoriti, odjednom su nestali. Industrija reklamiranja je smjesta reagirala. Nekoliko velikih reklamnih kampanja u kojima sudjeluju crni sportaπi i glumci su naglo suspendirane. Situacija je teπka, posebno ako se imaju u vidu Olimpijske igre na kojima su tamnoputi Amerikanci glavne zvijezde. Donedavno oglaπavaëi su æeljeli da njihove sokove ili jogurte oglaπavaju uspjeπni cool sportaπi. Sada se postavljaju potpuno drugaëija pitanja; ne pita se viπe sportaπe o njihovoj πansi za osvajanjem sportskih odliëja na Olimpijadi, veê ih se pita o njihovom obrazovanju, porodici, πkoli koju pohaappleaju njihova djeca i sliëno. Nakon Cosbyjevog govora, koji je razbio tabu, proizvoappleaëi FMCG proizvoda viπe ne æele nepismene ili kriminalne tipove u svojim oglasima. Interes npr. za Tysona, poznatog kavgadæije naglo je opao. Cijela situacija se ne ograniëava samo na crne Amerikance, veê i na Latinose takoappleer. Reklamne kampanje u kojima su zvijezde brazilski nogometaπi, koji su od svog neznanja napravili vrlinu, odjednom su povuëene s nekoliko TV postaja.»ini se da je ovih dana neznalicama konaëno odzvonilo, barem u reklamnim kampanjama u Americi. Koji su hrvatski idoli i kako oni kotiraju u reklamnim kampanjama hrvatskih proizvoappleaëa FMCG proizvoda? Oduvjek je bilo vrlo osjetljivo vezati imidæ kompanije za jednu stvarnu, æivu osobu iz javnog, sportskog ili umjetniëkog miljea. Sve bi dobro funkcioniralo dok je karijera zvijezde iπla uzlaznom putanjom. Problemi bi nastajali kad bi zvijezda uëinila neπto neprimjereno i neprihvatljivo kompaniji koja ju je uzela za svoju promociju. Podravka je u svojoj dosadaπnjoj praksi odabira populanih osoba u svojim promidæbenim kampanjama imala sreêe, a vjerojatno i znanja da odabere prave. Ipak, svi su oni samo ljudi od krvi i mesa, pa opreza nikad dosta.

3 Broj 1715 Petak 27. kolovoza O reorganizaciji u Podravki govori Marijan JuriÊ, direktor Sektora Poslovna kvaliteta Poslovna kvaliteta bit Êe podrπka Upravi i ostalom menadæmentu Piπe: Alen KiπiÊ Snimio: Nikola Wolf U novoformiranoj organizaciji Podravke ustrojen je i Sektor Poslovna kvaliteta. On je na neki naëin nasljednik dosadaπnjeg Upravljanja kvalitetom uz poneπto proπirene nadleænosti. Povezuje ih i to πto je na Ëelu Sektora i dalje ostao Marijan JuriÊ koji za naπ list govori o zadatku novog sektora, te o ukupnoj reorganizaciji u Podravki: - Organizacijska struktura je jedna od implementativnih dimenzija strategije. Ova je organizacija napravljena na temelju glavnih poslovnih procesa, procesa potpore i njihove povezanosti i meappleudjelovanja. Ona potpunije definira nadleænosti, odgovornosti i ovlaπtenja i trebala bi omoguêiti lakπe upravljanje poslovnim sustavom Podravke i ubrzati poslovnu komunikaciju unutar Grupe. Dobra je strana ove organizacije πto daje podlogu za jaëe usmjerenje na kupce i potroπaëe i omoguêava bræe procesuiranje njihovih zahtjeva i oëekivanja prije svega zbog integrirane strukture kljuënih funkcija. Poznato je da je dobra organizacija samo jedan od preduvjeta uspjeπnosti. Uvijek je glavni teret na ljudima. - Sektor Poslovna kvaliteta je na neki naëin novi, koje su njegove zadaêe i koja je njegova uloga? Marijan JuriÊ - Poslovna kvaliteta nastala je iz dosadaπnjeg Upravljanja kvalitetom logiënim proπirenjem podru- Ëja djelovanja. To obuhvaêa sve poslovne sustave upravljanja koji se temelje na razliëitim normama i zahtjevima koji su uobiëajeni u poslovnom svijetu. Prije svega razvoj, implementaciju i odræavanje sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001), sustav upravljanja okoliπem (ISO 14000, EMAS), sustav upravljanja sigurnoπêu hrane, zdravljem i sigurnoπêu (HACCP, ISO 22000, OHSAS 18000), sustav upravljanja sigurnoπêu informacija (ISO 17099), sustav druπtvene odgovornosti (SA 8000), razliëiti sustavi prema zahtjevima kupaca (BRC, IFS, GFSI i sliëno). Tu je nadalje uspostava novog sustava za mjerenje performanci procesa za operativnu razinu πto je temelj za praêenje procesa i njihovo poboljπavanje. Interna edukacija i osposobljavanje svih zaposlenika za primjenu spomenutih sustava i upravljanje registriranim edukacijskim centrom za HACCP (RIPH-UK) takoappleer je u domeni Poslovne kvalitete. SlijedeÊe podruëje odnosi se na organizaciju i provoappleenje svih internih audita sustava, audita dobavljaëa, audita potencijalnih partnera proizvodnje u suradnji i ostalih procesa outsourcinga uz neprekidan sustavni nadzor nad takvim procesima. Tu je i priprema svih eksternih audita sustava i proizvoda koje provode akreditirane certifikacijske kuêe i kupci zainteresirani za proizvodnju privatnih marki. Poslovna kvaliteta komunicira s kupcima i ostalim poslovnim partnerima po svim pitanjima sustavnih zahtjeva za kvalitetu. Ovdje se pripremaju sva izvjeπêa i podloge za redovno ocjenjivanje funkcioniranja sustava za Upravu i ostale razine menadæmenta. Ovaj sektor i dalje ostaje kao funkcija podrπke Upravi i ostalim razinama menadæmenta Podravke i brine se o alatima za upravljanje. - Vi ste i dosad bili na sliënoj poziciji, πto za vas osobno znaëi nova funkcija? - Puno viπe posla i uëenja. Ovo podruëje se jako brzo razvija i svakodnevno se pojavljuju nova i bolja rjeπenja, koja treba permanentno pratiti i implementirati u svakodnevnu praksu. Poslovna kvaliteta je nezamisliva bez pravog timskog rada i projektnog pristupa. To smo veê dosta dobro razvili do sada, a sada imamo priliku da to prenesemo i na druge dijelove Podravke. Pozitivna atmosfera timskog rada, pozitivan stav prema promjenama i neprekidnom uëenju, znanje, vjeπtine i iskustvo je izuzetno velika vrijednost zaposlenih u sektoru Poslovne kvalitete i to treba odræati i unaprijediti. Osobno oëekujem podrπku Uprave za ovo zahtjevno podru- Ëje i dobru suradnju sa doslovce svim organizacijskim dijelovima. KonaËno, to ni do sada nije izostalo pa smo u Podravki veê uspjeli izgraditi jedan respektabilni i originalni pristup sustavima upravljanja i na tom podru- Ëju nimalo ne zaostajemo za kompanijama s kojima se sreêemo na træiπtima. - to su vaπi prvi zadaci? - Prvi koraci su veê u tijeku. Prije svega tu se radi o reviziji kompletnog sustava upravljanja kvalitetom sukladno promjenama i konceptu koje je donijela ova organizacija. Analiziraju se svi prije uspostavljeni procesi i po potrebi redefiniraju, inoviraju i dokumentiraju. Ovaj posao Êe biti zavrπen do kraja godine. To je prioritet radi odræanja certifikata koje posjedujemo i radi uëinkovitijeg odvijanja poslovnih procesa. Fokus je na upravljanju procesima i ukljuëivanju novih nadleænosti, ovlasti i odgovornosti koje je donijela nova organizacija. Paralelno Êemo provesti samoprocjenu u novim organizacijskim uvjetima prema europskom modelu poslovne izvrsnosti kako bismo Upravi πto prije predloæili prioritetne projekte poboljπanja u sklopu prve razine poslovne izvrsnosti. U vrlo kratkom vremenu predloæiti Êemo Upravi i pokretanje pilot projekta sustava upravljanja okoliπem prema zahtjevima normnog niza ISO i EMAS-a, te sustava druπtvene odgovornosti prema zahtjevima SA I dalje Êemo raditi na zapoëetim poslovima razvoja i implementacije sustava upravljanja kvalitetom za Danicu d.o.o. i KoprivniËku tiskarnicu d.o.o., kako bi do kraja godine ove cjeline bile spremne za certifikaciju. U pripremi je projekt uvoappleenja ISO 9001 u Ital-Ice d.o.o., te pripreme za provjeru certifikata u Maapplearskoj i Poljskoj. Isto tako, implementirat Êemo sustav upravljanja sigurnoπêu hrane u Mlinu i Pekari. naπa posla U prehrambenim tvrtkama opet raste dobit Piπe: Æeljko Kruπelj Ovih su dana u Dnevniku objavljeni nesluæbeni polugodiπnji rezultati poslovanja vodeêih hrvatskih prehrambenih tvrtki. Iako se joπ oëekuje objava konsolidiranih rezultata, nesporno je da je prvih πest mjeseci za proizvoappleaëe hrane bilo osjetno uspjeπnije nego isto razdoblje proπle godine. Dokazuje to i podatak da je ukupni prihod u 11 od ukupno 15 analiziranih tvrtki rastao izmeappleu dva i pet posto u odnosu na proπlogodiπnje razdoblje. No, joπ je vaænije da je napokon zaustavljen i trend pada neto dobiti u uspjeπnijim tvrtkama. Usporedbe radi, u proπlogodiπnjih je πest mjeseci u tih 15 tvrtki ukupna neto dobit iznosila 545,2 milijuna, dok je u aktualnom polugodiπtu narasla na 636,8 milijuna kuna. Meappleu prehrambenim tvrtkama koje su najzasluænije za preokret u pozitivnom profitnom trendu nalazi se i Podravka. Njen proπlogodiπnji πestomjeseëni minus od veê svima dobro znanih 29,2 milijuna kuna pretvoren je u respektabilnih 52,6 milijuna kuna neto dobiti. RijeË je o kvalitativnom skoku od Ëak 81,8 milijuna kuna, πto je pribliæno i ukupnom rastu dobiti u svih 15 tvrtku u spomenutom razdoblju. Za Podravkin je rast presudnu ulogu imao ponovni uzlet Vegete u Poljskoj i rast ukupne prodaje na joπ nekoliko vaænijih inozemnih træiπta. Jedina tvrtka koja se u takvom skoku moæe usporeappleivati s Podravkom je Zvijezda, tvornica ulja koja je jedan od segmenata Agrokora, zabiljeæivπi porast neto dobiti od 59 milijuna kuna. Dnevnikovi novinari taj fenomen objaπnjavaju, osim prodajom gotovih proizvoda, i uspjeπnijim trgovanjem trgovaëkom robom, materijalima i sirovinama, kao i prodajom zemljiπta u zagrebaëkoj Branimirovoj ulici. Na treêem je mjestu Lura, koja je takoappleer iz minusa preskoëila u osjetniju pozitivu od 31,8 milijuna (sa -13,9 na +17,9!), uobiëajeno je uspjeπna duhansko-turistiëka Adris grupa s rastom dobiti od 23,3 milijuna, a Ëetvrta je KarlovaËka pivovara, proπle godine takoappleer s negativnim rezultatom (-2,2 milijuna), s kvalitativnim pomakom od ukupno 18,8 milijuna (+16,6 milijuna). Zapaæen su rezultat ostvarili i zagrebaëki Kraπ,»akoveËki mlinovi i bjelovarski Koestlin. Neπto loπije rezultate od proπlogodiπnjih, iako su i oni natprosjeëni, ostvarila je ZagrebaËka pivovara, koja je s 105,5 milijuna pala na samo 72,4 milijuna neto dobiti, πto se objaπnjava poveêanim marketinπkim ulaganjima. Neπto sliëno je zabiljeæeno u Francku (pad sa 47,6 na 31 milijun dobiti) i Koki (sa 17,3 na 15,2 milijuna). Zanimljiv je i fenomen Agrokorovih tvrtki Ledo i Jamnica. Obje su i u prethodnih πest mjeseci bile profitabilne, no profit najveêe hrvatske tvornice sladoleda pao je sa 34,7 na 20,6 milijuna kuna, dok je kod Jamnice taj podbaëaj bio joπ izraæeniji: s proπlogodiπnjih 36,1 milijun kuna profit se gotovo prepolovio na 19,7 milijuna. U toj kompaniji to kratko objaπnjavaju velikim ulaganjima i nepovoljnim vremenskim prilikama u spomenutom razdoblju, tako da je i neπto razumljivija nervoza koju je Agrokor u medijima ispoljio u pogledu tretmana mineralnih i izvorskih voda u svom trgovaëkom lancu Konzum. Nakon objave polugodiπnjih rezultata, zvona na uzbunu veê se Ëuju u OsjeËkoj pivovari, buduêi da je ona s proπlogodiπnje dobiti od 2,9 milijuna pala u minus od 3,3 milijuna. Njen glavni menadæer veê je napustio tu tvrtku, jer mu nije pomoglo ni objaπnjenje kako je gubitak vezan uz snaæniji proboj na izvozna træiπta. teta je, meappleutim, da se u Dnevnikovoj analizi nije za usporedbu naπla i koprivniëka pivovara Carlsberg. Svojevrsni je fenomen i Zdenka iz Velikih Zdenci, koja uspjehom smatra svoj polugodiπnji gubitak od 14,8 milijuna kuna, kao i izvjesni pad ukupnog prihoda, s obzirom na to da je godinu dana ranije minus iznosio 15,8 milijuna kuna. Zanimljivo je i miπljenje pojedinih gospodarskih analitiëara da ukupni pozitivni pomak u poslovanju prehrambene industrije ne mora znaëiti da Êe one na kraju tekuêe godine iskazati i iznimno dobre rezultate, odnosno da Êe pokuπati nadmaπiti rekordnu godinu. Mnoge Êe, naime, poëeti koristiti porezne savjetnike u cilju manjeg poreza na dobit, kako bi novac umjesto dræavi, ali i dioniëarima, otiπao u razvoj.

4 4 Broj 1715 Petak 27. kolovoza Meappleunarodni poljoprivredni i prehrambeni sajam u Gornjoj Radgoni u Sloveniji Proizvodi Podravkine mesne industrije Danica nagraappleeni za kvalitetu Podravkina mesna industrija Danica je na poznatom Poljoprivrednom i prehrambenom sajmu u Gornjoj Radgoni u Sloveniji primila Ëetiri priznanja za kvalitetu svojih proizvoda. Srebrnu medalju za kvalitetu struëni ocjenjivaëki sud dodijelio je poznatom Podravkinom goveappleem gulaπu te Ëajnoj paπteti, dok su bronëanom medaljom nagraappleeni Leo jetrena paπteta i Kutak za umirovljenike mesni ragu. Podravka je prijavila baπ ta Ëetiri proizvoda, buduêi da su oni veê etablirani na slovenskom træiπtu. Podravkina mesna industrija posjeduje izvozni broj HR139 pod kojim veê viπe od dvadeset i pet godina izvozi na træiπta πirom svijeta. TrenutaËno je Podravkina mesna industrija Danica jedna od tri hrvatske mesne industrije koja ima dozvole nadleænih sluæbi za izvoz u sve zemlje svijeta, a sada izvozi u njih dvadesetak. U Podravkinoj mesnoj industriji Danici cjelokupan proces od kontrola sirovina, ambalaæe, proizvod-nog procesa do gotovog proizvoda je od samog poëetka pod apsolut-nom kontrolom, a osim u kompaniji nadzire se i u neovisnim vanjskim laboratorijima. A. K. Dræava konaëno priznala dug umirovljenicima Piπe: Æeljko emper Na posljednjoj sjednici prije ljetnog raspusta, Hrvatski sabor donio je Zakon o provoappleenju odluke Ustavnog suda od 12. svibnja godine, odnosno zakon o povratu duga umirovljenicima. Ono πto se iz Sporazuma izmeappleu Vlade i Hrvatske stranke umirovljenika trebalo ispuniti u prvih 100 dana realizirano je u roku i na zadovoljstvo umirovljenika - dodatak od 100 kuna i πest posto postao je sastavni dio mirovine, a mirovine Êe se dvaput godiπnje usklaappleivati samo s rastom plaêa svih zaposlenih u RH.»ak je, iako to nije bilo u Sporazumu, porezna osnovica za plaêanje poreza pomaknuta sa kuna na kuna. Osim toga pomaknuti su i cenzusi za plaêanje zdravstvene participacije - za Ëlana obitelji sa 1.330,40 na 1.516,32 i za samce sa 1.729,52 na 1.939,39. Nakon dugotrajnih pregovora o naëinu vraêanja duga Sanaderova Vlada predloæila je, za njih, jedino moguêe rjeπenje - keπa nema, dræavnih obveznica zbog novog zaduæivanja dræave nema, ponudila je vrijedne dionice javnih poduzeêa i dræavnu imovinu. Usvojenim zakonom ureappleuju se osnovna pitanja: 1. Svrha predloæenog Zakona je obeπteêenje korisnika mirovina sukladno odluci Ustavnog suda. ObeπteÊenje bi se izvrπilo u sklopu posebnog Zakona o fondu, koji bi se u tu svrhu osnovao, a Ëiji Ëlanovi bi bili korisnici mirovina, koji bi u fondu imali udjele prema visini izraëunatog duga. Vlada se obvezala da Êe u fond dati kvalitetne dionice i dræavne nekretnine, fondom Êe upravljati umirovljenici, odnosno njihov menadæment, koji Êe stvarati dobit za isplatu duga. Zakon o fondu i svi ostali vaæni detalji oko toga, kakav fond, koje dionice i koje nekretnine, bit Êe gotovi za rujansku saborsku proceduru. 2. Pravo na obeπteêenje imaju korisnici starosne, prijevremene, invalidske i obiteljske mirovine, koji su mirovinu ostvarili prema opêim propisima. ObeπteÊenje se ne odnosi na mirovine odreappleene posebnim propisima i pod povoljnijim uvjetima. NaËin utvrappleivanja obeπteêenja je razlika izmeappleu mirovine koja bi pripadala korisniku u razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca godine (kad je nastao dug) i isplaêene mirovine i drugih mirovinskih primanja za to razdoblje. Na ime obeπteêenja za kamatu odreappleen je pauπalni iznos od 2,3 milijarde kuna. 3. Utvrappleivanje pripadajuêe razlike duga izvrπiti Êe Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje za svakog korisnika mirovine po sluæbenoj duænosti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. NeÊe se posebno izdavati rjeπenja, veê samo obavijesti o visini duga, odnosno o udjelu u fondu, a ukupna Êe vrijednost duga biti temelj za odreappleivanje poëetne vrijednosti imovine tog posebnog fonda. Odredbe ovog Zakona odnose se na korisnike mirovina, kojima je mirovina u isplati na dan stupanja na snagu ovog Zakona, kao i korisnika mirovina kojima je mirovina obustavljena zbog ponovnog zaposlenja. U sluëaju smrti korisnika mirovine pravo nasljeappleivanja imaju nasljednici prvog nasljednog reda. Zakonom je utvrappleen rok od godinu dana u kojem Êe se osnovati i poëeti s radom taj posebni fond. Nacrt Zakona o umirovljeniëkom fondu joπ uvijek nije ugledao svijetlo dana - iako je rok proπao, umirovljenici ga joπ nisu dobili. Stigao je do premijera Sanadera, koji ga je vratio na doradu, jer tekst zakona nije sadræavao prilog s popisom javnih poduzeêa Ëije dionice ulaze u fond, kao ni dræavne imovine koja ulazi u povrat duga. to se tiëe redovnog polugodiπnjeg usklaappleivanja mirovina, Dræavni zavod za statistiku joπ uvijek nije objavio koliki je bio rast plaêa u prvom polugodiπtu. Kako je veê poznato, prema izmjenama tog zakona, od 1. srpnja mirovine se usklaappleuju samo s rastom plaêa. Koliko Êe to biti, umirovljenici Êe vidjeti u rujnu, kad Êe u mirovini za kolovoz primiti i zaostatak za srpanj. Prehrana poznatih sportaπa - Blanka VlaπiÊ Jedem samo bijelo meso i ribu te jako puno povrêa, a pijem - Studenu Najbolja hrvatska atletiëarka Blanka VlaπiÊ nedavno je u πvedskom Bastaadu eksplodirala. U skoku uvis pobijedila je s preskoëenih 202 centimetara, πto je novi nacionalni rekord (prijaπnji je takoappleer bio Blankin cm) i treêi rezultat u svijetu ove godine. Tjedan dana kasnije u Parizu preskaëe 199 cm. Blanka VlaπiÊ - kad je zdrava - visinu oko dva metra preskaëe kao od πale. Svi ti rezultati sjajna su uvertira za Olimpijske igre i jedino je posljedice preboljele viroze mogu omesti da postigne æeljene - olimpijske visine. A o vaænosti zdrave prehrane za postizanje tih vrhunskih sportskih rezultata Blanka VlaπiÊ kaæe: Kasne obroke i veëeru izbjegavam - Vrhunski sportaπi kao i svaki Ëovjek moraju paziti na prehranu, no sportaπi posebno zato πto u tijelo moraju unijeti odreappleenu koliëinu proteina, ugljikohidrata, vitamina, svih tih tvari koje su potrebne. Moj sport je posebno specifiëan i moram jako paziti na tjelesnu teæinu koja mora biti idealna. Na moju visinu od 193 cm oduzima se od tih do 25 kilograma i tu se dobiva idealna teæina. Tu se uvijek treba dræati neki balans i ne smije biti puno oscilacija. Dakle, moram uvijek paziti na prehranu. Moram reêi da izbjegavam veëerati, kasno jesti jer moj metabolizam je jako spor i onda kada idem spavati sve to mi se ne uspije razgraditi kako treba. DoruËak je definitivno obilan, najobilniji, jaëi od ruëka, jer smatram da za svaki poëetak dana treba imati dovoljno energije. U svakom obroku pokuπavam uzeti idealan omjer proteina i ugljikohidrata, znaëi da ne bude samo meso, samo povrêe ili samo tjestenina. Dakle, treba jesti raznovrsno. Nisam od onih osoba koje broje kalorije, jer znam πto mi odgovara i πto je idealno za mene. Najzdravije je piti Ëistu izvorsku vodu Studenu - Blanka, koliko obroka prakticirate dnevno? - Ja u biti doruëkujem i ruëam, a sve πto izmeappleu pojedem je voêe, neπto jako malo. Kao πto sam rekla, izbjegavam veëeru, pijem puno tekuêine, bilo vodu - dakako, samo Studenu - jer voda iz πpine (vodovoda) baπ i nije najzdravija. Takoappleer volim popiti od Studene ledeni Ëaj, a sve one sokove sa πeêerom izbjegavam. Ne volim niti gazirana piêa, a izbjegavam jesti i slatko u velikim koliëinama. - Koja jela i kuhinju najviπe preferirate? - Definitivno mediteransku. Ja nisam od osoba koje vole crveno meso. Volim samo bijelo meso i ribu te jako puno povrêa - salate, ciklu, rajëice, krastavce, dakle laganu hranu. Zbog usporenog metabolizma Ëak izbjegavam i neke vrste tjestenina koje mi teπko padaju na æeludac. Treba jesti raznoliku kuhanu hranu - to biste poruëili mladima - kako se hraniti da se postane vrhunski sportaπ? - Svim mladima bi preporuëila da se klone brze prehrane. To je stvarno katastrofa, ne samo zbog izgleda, veê i zbog zdravlja. Sigurno Êe bolje izgledati ako Êe se kvalitetnije hraniti, πto na neki naëin i uveseljava Ëovjeka. PreporuËila bih im da ne preskaëu obroke, da jedu raznoliku kuhanu hranu, πto je najvaænije. Ne moraju se mladi niëega odricati, ali sve to mora biti u umjerenim koliëinama. - Postoji li u vaπem æivotu trenutak kada se moæe popiti Ëaπa dobrog vina ili piva? - Sigurno, kvalitetno crno vino je jako dobro za srce. Pivo je takoappleer OK, posebice nakon natjecanja za opuπtanje miπiêa, ali ja osobno ne volim pivo. Ne volim niti crno vino, moæda popijem koju bevandu od bijeloga vina, ali najviπe volim poslije jela, treninga ili natjecanja popiti prirodnu izvorsku vodu Studenu. O Olimpijadi Êu razmiπljati kada doappleem u Atenu - Blanka, neizostavno pitanje za kraj. Vaπa oëekivanja na Olimpijadi? - Ne analiziram svoja oëekivanja. SkaËem iz natjecanja u natjecanje i to mi je zapravo kao neki moto. Kada razmiπljam o iduêem natjecanju, koncentriram se na njega, πto Êu napraviti prije te odraappleujem treninge kako treba. Glupo mi je bez veze troπiti energiju, jer imam dovoljno iskustva da se mogu jako brzo pripremiti, psihiëki koncentrirati uoëi samog natjecanja. Kada sve to poëne, onda treba puna koncentracija, a sve prije toga je gubljenje enrgije. Tako i s Olimpijadom. Kada doapplee, ja Êu razmiπljati o njoj. Tako se rjeπavam pritiska, lakπe mi je - rekla je na kraju razgovora najbolja hrvatska atletiëarka Blanka VlaπiÊ, s kojom smo razgovarali prije njenih zdravstvenih problema (viroze) πto je poremetilo njezine pripreme za Olimpijske igre.

5 Broj 1715 Petak 27. kolovoza Susret: Goran SaËer, nadzorni inæenjer u Inæenjeringu Postoji velika razlika izmeappleu Podravke nekad i danas Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf Na poslovima nadzornog inæenjera za strojarske instalacije i opremu u Podravkinom Inæenjeringu d.o.o. veê je godinama zaposlen Goran SaËer, koji u naπoj tvrtki radi 29 godina. Jedno kraêe vrijeme proveo je u Odræavanju kao tehnolog i rukovodilac. - Kad sam doπao u Podravku, tada je ona poëela svoju ekspanziju na træiπtu i nagli razvoj - rekao je. - Broj zaposlenih u ono se vrijeme kretao oko 5500, da bi se veê u slijedeêih desetak godina ta brojka popela na oko 9000! U to vrijeme, πto je posebno zanimljivo, skoro se svake godine izgradila barem jedna tvornica ili pogon, a na træiπte je izaπlo po nekoliko novih proizvoda. Podravka je bila glavni motor razvoja grada i Podravine. Sve vaænije objekte u Koprivnici, veêinu druπtvenih stambenih objekata takoappleer je izgradila Podravka. U to vrijeme naπa je tvrtka prerasla u najjaëu prehrambenu industriju na podruëju bivπe Jugoslavije s nekoliko stotina razli- Ëitih artikala na træiπtu. Da biste vidjeli koliko je to bilo snaæno, treba reêi da je u Domovinskom ratu prehranila gotovo cijelu vojsku i da je u isto vrijeme iz Podravke u postrojbama Hrvatske vojske bilo preko 1400 vojnika! A naπi proizvodi cijelo su vrijeme bili prisutni na svim træiπtima Europe. SaËer je potom naglasio kako, po njegovu miπljenju, Podravka pomalo gubi primat lidera u hrvatskoj prehrambenoj industriji, pa Ëak i u regiji. Goran SaËer - Nekih tvornica i proizvodnji nije se trebalo odreêi, a neke je trebalo uzeti pod svoje okrilje. Osobito smo trebali uzeti mnoge propale trgovine i na taj naëin zadræati primat kao πto su to uëinili i Ëine drugi i sad nas pomalo gaze. Kooperaciju nije trebalo raspustiti zbog poljoprivredne proizvodnje u regiji i baziëne domaêe i zdrave proizvodnje sirovina koje prehrambena industrija, koja ima tipiëni hrvatski proizvod, i treba. Time bi se takoappleer razvijao ovaj kraj, a poπto su Podravci marljivi i vrijedni ljudi, to je trebalo iskoristiti na obostrano zadovoljstvo, a i zadovoljstvo kupaca. Kad smo ga pitali kakva je razlika izmeappleu Podravke nekada i sada, odgovorio je: Kako djeluju kase uzajamne pomoêi pri sindikatima u Podravki - Mislim da je osnovna razlika πto se Podravka uspjela u teπkim vremenima rata i poraêa obraniti od hrvatskog modela privatizacije i tajkunizacije i πto tehnoloπki viπak radnika nije otiπao na ulicu bez iëega, veê su otpremnine bile koliko - toliko dobre, pogotovo u odnosu na ostale tvornice u Hrvatskoj. Veliku ulogu u tome odigrali su graappleani Podravine kao i branitelji jer nisu dali Podravku, tim prije jer im ona æivot znaëi, baπ kao i njihovim obiteljima. Na pitanje gdje je Podravka u odnosu na druge sliëne tvrtke u Hrvatskoj, istaknuo je: - Njen je poloæaj, πto se toga tiëe, zadovoljavajuêi. Meappleutim, to ipak nije onakva Podravka kakvu bismo mi radnici uistinu æeljeli. Podravka je ranije imala cijelu sluæbu koja se brinula o svim potrebama i problemima radnika. Podravka je gradila i dijelila stanove, stambene kredite s povoljnim kamatama, imala je odmaraliπta za godiπnje odmore, davala pomoê socijalno ugroæenim radnicima i njihovim obiteljima itd. Organizirala je rekreaciju za radnike, od toplica pa do skijanja, razne izlete i druæenja. Standard i plaêe bili su veêi u odnosu na troπkove æivota nego πto su danas. Djeca radnika s duæim staæom imala su prednost kod zapoπljavanja, a posla je bilo za sve. Nekada nisu bile tako ogromne razlike u plaêama, a odgovornost je bila veêa i stroæa. Nije bilo toliko privilegiranih kao πto ih ima danas. Nekad su djeca radnika, a da ne govorim o sudionicima NOB-a, imali prednost svugdje, a danas one koji su sudjelovali u Domovinskom ratu svi deklarativno podræavaju i mnogo im obeêavaju, a u praksi je sve to ipak malo drugaëije. SaËer u narednom razdoblju vidi Podravku kao tvornicu koja Êe biti sve veêa i unutar razvitka ovoga kraja, a u korist svih ljudi. - Ona mora biti sigurna buduênost naπoj djeci i unucima. Profit i zadovoljstvo ljudi moraju biti zajedniëki interes - smatra naπ sugovornik te dodaje: - Svojim sadaπnjim poslom relativno sam zadovoljan. Posao je zanimljiv i traæi puno iskustva i znanja kao i sva radna mjesta u Inæenjeringu. PlaÊa je takva kakva jeste. Mogla bi biti i veêa. Jedino Ëime sam nezadovoljan je to πto nas starije radnike pomalo stavljaju «u stranufl, kao «niπta viπe ne znamofl, nikome viπe «ne trebamofl i tome sliëno. U zadnjih 25 godina ni jedan objekt u Podravki nije izgraappleen a da ga ja nisam radio zajedno s kolegama iz Inæenjeringa, od poëetka do kraja. To je jedno veliko iskustvo steëeno dugogodiπnjim radom koje bi u zapadnim europskim zemljama bilo cijenjeno i iskoriπteno, a kod nas to na æalost ipak nije tako. Mi smo radili i subote i nedjelje sa stranim i domaêim izvoappleaëima, i to sa zadovoljstvom, jer smo imali pred sobom viziju da je to za naπu djecu, a danas smo svjedoci kako se i u naπoj tvrtki πtoπta rasprodaje. A Podravka nikom ne leæi na srcu kao nama starijima! Mi smo se odricali i izgradili je ovakvu kakva je danas. PomoÊ radnicima ne znaëi i kupovanje socijalnog mira Piπe: Slavko PetriÊ Svojevrsno medijsko prozivanje sindikalnih blagajni uzajamne pomoêi da sluæe za kupovanje socijalnog mira ponukalo nas je da o tome neπto viπe Ëujemo u Podravkinim sindikatima pri kojima djeluju blagajne uzajamne pomoêi radnicima. Razgovarali smo s predsjednicima ili voditeljima blagajni u Sindikatu PPDIV-a, Nezavisnom sindikatu (NSPK) i SINPOD-u (Sindikat Podravkinih djelatnika). Prvo smo æeljeli saznati ustrojstvo djelovanja blagajni uzajamne pomoêi, a potom i o tome kakvo je njihovo miπljenje o kupnji socijalnog mira. PoËeli smo s najmnogoljudnijim PPDIV-om koji broji 4400 Ëlanova, od kojih je 95 posto uëlanjeno u blagajnu za pomoê radnicima. Najviπa moguêa pozajmica je kuna s rokom vraêanja najviπe 18 mjeseci. MoguÊe je, naravno, podiêi i manji iznos, i na kraêi rok vraêanja, a traæitelj mora imati uëeπêe ili ulog u visini jedne treêine od iznosa pozajmice koju podiæe. Mjese- Ëni ulog iznosi od najmanjeg 50 do najviπe 300 kuna. tednjom se ostvaruje pravo na pozajmicu na koju se plaêa dva posto za manipulativne troπkove i otplaêuje se zajedno s dobivenim kreditom. MjeseËno PPDIV putem BUPa isplaêuje izmeappleu 800 tisuêa i milijun kuna za Ëlanove blagajne koji imaju uvjet za dobivanje novca. ProsjeËno se na taj naëin zbrine stotinu do 130 ljudi. Voditeljica BUP-a Darinka Cmrk rekla nam je da u sindikatu nemaju nikakvih problema s davanjem i otplatom pozajmica i premda su ljudi optereêeni davanjima uredno otplaêuju svoje obveze. Sindikalna povjerenica PPDIV-a Podravke Ksenija Horvat o namirivanju potreba radnika putem pozajmica rekla nam je: - Bilo kakva blagajna bila, ona je, na neki naëin, kupovanje socijalnog mira. Kada netko mora koristiti sindikalnu blagajnu, znaëi da mu plaêa nije dovoljna. Od danaπnje plaêe ljudi si objektivno ne mogu priπparati za odreappleene namjene pa pribjegavaju posudbi. Istina, da ne postoji ovakav naëin podrπke sindikata, nemiri u Podravki bili bi sigurno izraæeniji. Poslodavac izgleda nije svjestan da mu sindikati neizravno idu na ruku. Ne znaëi to da mi to obavljamo u dogovoru s poslodavcem, veê samo ublaæavamo financijske poteπkoêe na koje radnici nailaze. Svi znaju da je zadovoljan radnik najbolji radnik, a mi æelimo da to bude, ali radimo na tome da socijalni poloæaj radnika poveêavamo i na raëun poslodavca. Drugim rijeëima sindikat je u ovom sluëaju tampon koji ublaæava tenzije izmeappleu radniπtva i poslodavca. U kojoj mjeri to pogoduje poslodavcu teπko je odmjeriti tako da sindikat Ëini razne napore kako poboljπati socijalni status zaposlenih. Jedna od takvih mjera je i akcija za poveêajem plaêa od pet posto πto bi stupilo na snagu poëetkom * * * Nezavisni sindikat (NSPK) kojemu se broj Ëlanova kreêe izmeappleu 650 i 700 daje pozajmice samo svojim Ëlanovima i to iskljuëivo iz sindikalne Ëlanarine. Onima koji zatraæe pozajmicu mjeseëno se isplati viπe od 100 tisuêa kuna s time da je najveêi iznos 5000 kuna. Radnici koji koriste pozajmicu ne pla- Êaju kamate ni bilo koje druge troπkove na kredit, a pravo na pozajmicu stjeëu nakon godinu dana Ëlanstva u sindikatu. Kao i kod drugih sindikalnih blagajni pritisak na blagajnu je sezonskog karaktera, a molbe rjeπava posebna komisija. Ima takoappleer i pozajmica u izvanrednim sluëajevima. U sindikatu su, dosad, imali sitnijih problema oko vraêanja novca, ali to nije bitnije utjecalo na funkcioniranje blagajne. O pomaganju radnicima putem kase predsjednica NSPK-a Martinka Marappleetko-VukoviÊ rekla nam je slijedeêe: - Kasom mi pomaæemo svojim Ëlanovima i ne moæemo biti odgovorni za kupnju socijalnog mira. Da su to bespovratna sredstva, onda bismo mogli govoriti o tome. Kasu ne moæe dobiti onaj tko je ne moæe vratiti, πto iskljuëuje dræanje lojtre poslodavcu. Poslodavac sufinanciranjem izleta na mnogo zgodniji naëin kupuje socijalni mir. Te novce bilo bi prirodnije usmjeriti ili u plaêu radnika ili za dar u naravi. Zaπto se viπak ne bi podijelio na sve koji su ga stvarali. Ako poslodavac ima bonuse, shodno tome trebali bi ih imati i radnici. * * * SINPOD dræi blagajnu uzajamne pomoêi za sve djelatnike Podravke bez obzira da li su Ëlanovi ovog sindikata ili ne. Od sindikalne Ëlanarine ne daje se ni lipa za pozajmice, veê se one formiraju na temelju uloga pojedinca koji moæe iznositi, kao i u PPDIV-u, od 50 do najviπe 300 kuna Za dobivanje pozajmice radnik treba biti Ëlan kase najmanje πest mjeseci, a nakon toga moæe koristiti pozajmiëki iznos od 3, 6 ili 9 tisuêa kuna. Rokovi za otplatu su 10 mjeseci za tri tisuêe kuna, 15 mjeseci za πest tisuêa i 18 mjeseci za devet tisuêa kuna. InaËe, u blagajnu je uëlanjeno 260 osoba i na pozajmicu nema Ëekanja, jer se ostvaruje odmah nakon ispunjenih uvjeta. Kao i kod drugih kasa, u sluëaju smrti u obitelji ili lijeëenja, kasa se moæe dobiti i preko reda. - to se tiëe spoëitavanja da na ovakav naëin pomaæemo poslodavcu u uspostavi socijalnog mira, smatram da to mi ne radimo. Uostalom onda bi i banke bile te koje bi kupovale socijalni mir na globalnom planu. Naπa blagajna nema veze s poslodavcem, jer je to iskljuëivo meappleusobna sindikalna ispomoê - rekao nam je Boæidar Flis, voditelj blagajne uzajamne pomoêi SIN- POD-a. Obavijest korisnicima Informacijskog sustava Podravka U rujnu poëinje zamjena antivirusne programske podrπke Zbog poznatih problema koje je Podravka imala s virusima sredinom kolovoza proπle godine donijeli smo odluku o zamjeni dobavljaëa antivirusnog programa, koja je realizirana u srpnju ove godine potpisom ugovora s novim dobavljaëem antivirusnih programa. Tako Êemo ubuduêe na naπim ra- Ëunalima u Podravki umjesto Sophos Antivirus programa imati TREND MICRO OfficeScan. Osim toga, poboljπat Êe se: 1. zaπtita od spam-a, tj. neæeljene elektroniëke poπte koju veêina korisnika elektroniëke poπte moæe primijetiti i koja ometa korisnike u svakodnevnom radu, 2. pristup Internetu Êe biti sigurniji od sve naprednijih metoda kraapplee lozinki ili brojeva kreditnih kartica od strane hakera s Interneta. Aktivnosti na implementaciji novih antivirusnih programa veê su zapo- Ëele odmah nakon potpisa ugovora i u tijeku je pilot instalacija u Informatici. U rujnu planiramo zapoëeti masovniju akciju zamjene antivirusne programske podrπke, a uëinit Êemo sve πto je moguêe kako ne biste imali bilo kakvih problema sa svojim raëunalom (usporenje i sl.) Ipak, korisnici Êe povremeno primijetiti da se neπto zbiva s njihovim raëunalom, pa odjednom viπe neêe biti munje koja je oznaëavala prisutnost Sophos Antivirus programa veê Êe se pojaviti plavi kruæiê, koji znaëi da je na njihovom raëunalu TREND MICRO OfficeScan program. Unaprijed se takoappleer ispriëavamo za bilo kakve probleme koji se ipak mogu nepredviappleeno javiti te molimo za razumijevanje. Kod nekih korisnika Êe djelatnici Informatike instalirati novi program, dok Êe se to kod veêine korisnika dogoditi bez prisutnosti djelatnika Informatike. Korisnike prijenosnih raëunala, koji su povremeno spojeni na mreæu pozivat Êemo pojedinaëno - kako vam bude odgovaralo - tijekom rujna u Informatiku da ponesu svoja prijenosna raëunala radi zamjene antivirusne programske podrπke kao i redovitog odræavanja operacijskog sustava. Ukoliko Êe biti bilo kakvih problema u radu s vaπim raëunalom, moêi Êete nazvati na broj telefona sluæbe Nadzora i podrπke korisnicima, interni telefon 1210, a sve daljnje obavijesti i upute dobit Êete putem elektroniëke poπte ili neposredno. Unaprijed se zahvaljujemo na razumijevanju. Mladen KovaËiÊ voditelj projekta

6 6 Broj 1715 Petak 27. kolovoza Susret s pjesnikom Franjom Strbadom Toplina i iskrenost u stihovima s kojima æivi Franjo Strbad uëlanio se na nagovor prijatelja u Literarnu sekciju Podravke prije godinu dana i ubrzo je objavio svoju prvu zbirku lirskih pjesama Emilija, posveêenu preminuloj kêeri. Zbirka je promovirana u Podravki, a sadræi niz pjesama nastalih u posljednjih godinu i pol. Bez obzira radi li se o pjesmama sa socijalnom, pejsaænom ili ljubavnom tematikom, ostavljaju dubok dojam na Ëitatelja, zbog njihove topline i iskrenosti, jer svaka je utemeljena na istinitom autorovom doæivljaju. Joπ je od poëetka sedamdesetih godina u mirovini, a premda piπe pjesme veê dvadesetak godina, neπto se aktivnije posvetio poeziji od uëlanjenja u sekciju. Osim πto piπe pjesme, voli likovnu umjetnost pa rado posjeêuje izloæbe slika, a sudjeluje i na knjiæevnim veëerima. Objavljivao je u raznim Ëasopisima, javno je nastupao u Zagrebu, Kotoribi,»akovcu, Slatini, Molvama i drugdje, a do sada je svoju zbirku predstavio u LijeËnik za vas Nevidljivi napadaëi Piπe: dr. Ivo Belan Oni mogu napasti bilo gdje, bilo kada.»itava menaæerija mikroskopskih napasti stalno juriπa na svaki dio naπeg tijela, traæeêi put da uappleu u njega. Mnogi od tih napasti su bezopasni ili se lako njih rijeπimo. Drugi su nemilosrdne ubojice. I pored sve mo- Êi moderne medicine, smrtonosne infekcije predstavljaju rastuêu prijetnju. I ne samo prijetnju nego se povremeno i pojavljuju. Prije samo nekoliko desetaka godina medicinski istraæivaëi su se poëeli hvaliti da je pobjeda nad zaraznim bolestima jednostvno samo pitanje vremena. DjeËja paraliza (polio) je obuzdana cjepivom, a velike boginje, ditferija, hripavac i tetanus su praktiëki nestali. Osim toga, proπirena upotreba antibiotika pretvorila je teπke bolesti - tuberkulozu, sifilis, upalu pluêa, bakterijski meningitis i kugu - u bolesti koje se mogu lijeëiti ako su uhvaêene na vrijeme. Svojevremno se lijeënicima i studentima poëelo govoriti: Nemojte previπe razbijati glavu sa zaraznim bolestima. Bolje da se koncentrirate na stvarne probleme, kao πtu su rak i srëana oboljenja. Takvo razmiπljanje bilo je zaustavljeno pojavom niza bolesti, posebno AIDS-a. Pogled na desetke tisuêa mladih ljudi koji su nestajali zbog virusa o kojemu nitko niπta nije znao, bilo je otreænjavajuêe iskustvo. SuoËena s AIDS-om i sa stalno rastuêim brojem bakterija otpornih na antibiotike, medicinska profesija je joπ jednom morala pregrupirati svoje snage u borbi protiv uzroënika bolesti. Viπe nije bilo pitanje: kada Êe zarazne bolesti biti Varaædinu, Maruπevcu i drugim mjestima. Premda roappleeni Meappleimurec, kaæe da se napio podravske vode i tu ostao veê pola stoljeêa. - Æelja mi je bila napisati knjigu poezije. Nakon Emilije, koja je tiskana u 500 primjeraka, u pripremi je sljedeêa zbirka pjesama koja bi trebala izaêi iz tiska krajem godine. BuduÊi da imam toliko bogatog æivotnog iskustva, kakvog moæe steêi Ëovjek koji poëne raditi sa 14 godina u ratno doba, cilj mi je svoje doæivljaje, poput æivota u Maapplearskoj i rada u mornarici, objediniti u jednom proznom djelu. Vrijeme uglavnom provodi piπuêi i druæeêi se s prijateljima, a razmiπlja o nedavno dobivenoj ponudi o uglazbljivanju nekih pjesama iz svoje zbirke, poput pjesme U Podravini ravnoj posveêene Hlebinama. U njoj kaæe Ljepπega sela na svetu ni, tam pjesma u slici i slika u pjesmi s tobom æivi. Tam doma si ti... Premda voli GaloviÊevu kajkavsku poeziju, sam se pobijeappleene? Bolje je pitati: gdje Êe se slijedeêa smrtonosna poπast pojaviti? Izgledi da Êe se Ëovjek zaraziti nekom po æivot opasnom zaraznom bolesti joπ uvijek su vrlo mali, barem u razvijenom svijetu. Meappleutim, opasnosti su dovoljno stvarne da potaknu medicinske istraæivaëe da viπe nauëe o tome kako bakterije uzrokuju bolest - i kako ih dræati pod kontrolom. Naæalost, bakterije su pametnije nego ljudi i prilagoappleavaju se svijetu punom antibiotika. Samo nekoliko godina nakon πto je penicilin doπao u πiroku upotrebu, pojavile su se prve otporne vrste bakterije - stafilokoki. Kako drugi novi antibiotici dolaze na træiπte, tako mikrobi, putem promjena u svojoj genetskoj strukturi, takoappleer pronalaze naëina da se odupru tim novim lijekovima. Danas je gotovo svaka patogena bakterija poznata medicini postala otporna barem na jedan antibiotik, a neke su imune i na viπe njih. Na primjer, nekoliko vrsta bacila tuberkuloze, koje se povremeno jave u raznim krajevima svijeta, ne mogu biti uspjeπno lijeëena sa standardnim antibioticima. Svojim ponaπanjem ljudi Ëine situaciju joπ gorom. Pacijenti Ëesto prestaju uzimati antibiotik Ëim se simptomi bolesti smire, meappleutim infekcija joπ nije u potpunosti svladana. To omoguêuje djelomiëno otpornim bakterijama da ponovno napadnu organizam. Osim toga, pacijenti oboljeli od neke virusne infekcije nekad traæe ili im je propisan antibiotik, premda su antibiotici bez uëinka na viruse. Ovaj postupak uniπtava osjetljive mikroorganizme, meappleutim istovremeno potiëe rast njihove braêe koja su otporna na antibiotike. Franjo Strbad joπ uvijek nije spreman okuπati u dijalektalnom izriëaju. - Pisat Êu dokle god budem mogao - poruëio je na kraju ovog kratkog susreta. Ines Banjanin TreÊa ljetna trænica knjiga u Koprivnici Nove i stare knjige po vrlo povoljnim cijenama VeÊ devetu godinu za redom svake se posljednje subote u lipnju, srpnju i kolovozu u Koprivnici odræavaju ljetne trænice knjiga (novih i starih). Po treêi puta ovoga ljeta Koprivni- Ëanci mogu povoljno kupiti ili zamijeniti knjige, stripove, πkolske udæbenike, Ëasopise, gramofonske ploëe, CD-e i sliënu graappleu. Posljednja ovogodiπnja ljetna trænica knjiga odræat Êe se u subotu 28. kolovoza od 9 do 13 sati. tandovi na kojima Êe privatne osobe i nakladnici iz Koprivnice, Zagreba, Varaædina i Bjelovara nuditi knjige bit Êe postavljeni u parku na Zrinskom trgu. Organizator prodaje knjiga, koprivniëka Knjiænica i Ëitaonica Fran GaloviÊ, ponovno Êe na prodaju ponuditi i otpisane knjige iz svog amortiziranog fonda, a sredstva prikupljena prodajom knjiga - koje se mogu kupiti veê od 3 kune - namijenjena su kupnji informatiëke opreme. Nakon duæeg vremena, Knjiænica nudi i novi promotivni materijal - atraktivne majice s dizajnom akademskog slikara Luke BuniÊa. U sluëaju jake kiπe, trænica se neêe odræati. I. B. Najbolje medicinsko oruæje protiv bakterijskih i virusnih oboljenja je preventivno cijepljenje. PoËevπi s velikim boginjama (poëetkom 18. stolje- Êa), na takav naëin svladane su i bolesti kao πto su bjesnoêa, djeëja paraliza, ospice, difterija, tetanus itd. Naæalost, pokazalo se da je teπko proizvesti vakcinu protiv HIV infekcije, zato jer virus koji uzrokuje tu infekciju stalno mijenja svoju strukturu. Stalno se otkrivaju novi virusi koji izazivaju razne druge bolesti (primjerice, virusi koji æive u æivotinjskim organizmima) i koji su znanstvenicima stalni izazovi za nova cjepiva. Razumljivo, nema naëina kako bi se sprijeëilo izlaganje Ëovjeka bakterijama - meappleutim rizik se moæe smanjiti. Kako bi se smanjila otpornost bakterija, primjerice, lijeënici moraju razborito propisivati antibiotike. Svaka dje- Ëja temperatura ne zahtijeva antibiotike! Najvaænija je poveêana budnost sluæbi javnog zdravstva. to se bræe identificira nova bakterija ili virus i njihovo prenoπenje bude usporeno, to je manja vjerojatnost da Êe se ta pojava bolesti pretvoriti u epidemiju. Maksimalan napor u cilju praêenja, nadziranja bolesti, cijepljenja osjetljivih dijelova populacije, poboljπanja zdravstvenih uvjeta πirom svijeta i razvijanje novih lijekova je bez sumnje skupo. Meappleutim, cijena nepoduzimanja niëega moæe biti mjerena u milijunima izgubljenih æivota. Dok su lijeënici puni nade da Êe uvijek uspijevati biti korak ispred izazova, oni viπe nikad neêe biti toliko hrabri da objave pobjedu u borbi protiv mikroba. Obavijesti Prodaja rashodovane pekarske peêi Podravka d.d. Mlin i pekara Na osnovi statuta poduzeêa Podravka d.d. objavljuje se prodaja rashodovane peêi putem javne prodaje - zatvorenim ponudama dana u prostorijama Podravka - Pekara Koprivnica, A. StarËeviÊa 32, u 12 sati. Ponude i uplata jamëevine primaju se do 11 sati na blagajni Podravke. Marka i tip Inventurni Godina PoËetna poluautomatska peê, broj proizvodnje cijena (kn) etaæna, ttz-a 120-r ,00 Navedeno sredstvo moæe se razgledati u Podravkinoj Pekari od 8 do 11 sati. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziëke osobe koje uplate jamëevinu u iznosu od 20 posto poëetne cijene. Sredstvo se prodaje po naëelu viappleeno - kupljeno bez prava na naknadnu reklamaciju, uz vlastitu demontaæu peêi. Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac. Kupac koji je u nadmetanju kupio sredstvo, duæan ga je platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanog nadmetanja. Nakon tog roka, a u sluëaju da kupac odustane od kupnje, gubi pravo na povrat jamëevine. Podjela pileêeg mesa Sluæba prigodnih prodaja obavjeπtava radnike Podravke koji su naruëili pileêe meso proizvoappleaëa Koke Varaædin, grupe Vindija, da Êe podjela biti (srijeda) od 13,30 do 15,30 sati u dvoriπtu Galantpleta, Kolodvorska 1. Podjela svjeæeg i smrznutog programa mesa Danice d.o.o. Sluæba prigodnih prodaja obavjeπtava radnike Podravke koji su naruëili smrznuti program i svjeæe meso proizvoappleaëa Danice d.o.o. da Êe podjela biti (Ëetvrtak) od 13,30 do 15,30 sati u dvoriπtu Galantpleta, Kolodvorska 1. Prodaja pureêeg mesa Sluæba prigodne prodaje obavjeπtava radnike Podravke da organizira prodaju pureêeg mesa proizvoappleaëa Vindon d.o.o. Slavonski Brod, grupe Vindija Varaædin, uz moguênost plaêanja na tri rate. Na ponudi su slijedeêe kategorije svjeæeg pureêeg mesa: A) PureÊa krila, pakiranje 5 kg - 103,70 kn/pakiranje B) PureÊi file prsiju, pakiranje 5 kg - 240,95 kn/pakiranje C) PureÊi krilni batak, pakiranje 5 kg - 106,75 kn/pakiranje D) PureÊi batak, pakiranje 5 kg - 86,60 kn/pakiranje E) PureÊi zabatak, pakiranje 5 kg - 140,30 kn/pakiranje F) PureÊi file zabatka, pakiranje 5 kg - 164,70 kn/pakiranje G) PureÊe meso filea zabatka za paprikaπ, (rezano kockice) pakiranje 5 kg - 164,70 kn/pakiranje Predbiljeæbe najkasnije do na telefon ; ili e mail: marijan.slukiê@podravka.hr NOVINE DIONI»KOG DRU TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaë: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Branko Peroπ, Alen KiπiÊ, Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Ines Banjanin i Slavko PetriÊ Fotograf: Nikola Wolf Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica Druπtvena prehrana Jelovnik ponedjeljak: - Varivo grah s jeëmenom kaπom, kobasica, salata utorak: - Samoborski kotlet, krumpir pire, salata srijeda: - Varivo kelj, hrenovka, kolaë Ëetvrtak: - PeËenje tefani, restani grah, salata petak: - pek fileki, slani krumpir, salata Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, Koprivnica Telefoni - direktni: (urednik) i (novinari) Faks: novine@podravka.hr