Sadržaj. 12 tema broja: Poduzetničke zone. Grad Osijek KONTAKT:

Transkripsi

1 1

2 Sadržaj 12 tema broja: Poduzetničke zone Trend rasta investicija u poduzetničkim zonama je ohrabrujući, no da bi postigli rezultate koje očekujemo, Hrvatska mora postati najpoželjnija investicijska destinacija u regiji. 35 Transport i logistika 52 Mobilno poslovanje Online pregled čestica Industrijske zone Nemetin te Program olakšica i poticaja za investitore Odnosi s javnošću 69 Event management Uvodnik BIZ vijesti 62 Istraživanje i razvoj Inovacije moramo brže i kvalitetnije implementirati u poslovne procese KONTAKT: Grad Osijek Upravni odjel za programe i projekte Europske unije i gospodarstvo Kuhačeva Osijek gospodarstvo@osijek.hr Tel: Fax: Intervju mjeseca Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Vodič za inozemna ulaganja i suradnju Indonezija Kapital Kapital lakše dostupan startupovima, malim i srednjim poduzetnicima Vrhunske zdravstvene usluge Briga o zdravlju postat će najjača svjetska industrija Poslovni pokloni Dobri poslovni običaji za vrijeme blagdana Poslovni kalendar 2 BIZdirekt studeni

3 Uvodnik organizira specijalistički modularan program Community manager Akademija PROMOCIJA I PRODAJA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA MODUL 1: SMM Marketing na društvenim mrežama (24. i 25. studenoga 2016.) Sadržaj semnara: Važnost i nužnost digitalne prisutnosti u digitalnom okruženju Web stranica središte digitalne prisutnosti Društvene mreže kao integralni dio marketinških i promotivnih aktivnosti Zakonitosti komunikacije na društvenim mrežama Kako odabrati pravu društvenu mrežu? Posao community managera zaduženja i odgovornosti Važnost poznavanja publike i aktivne komunikacije s njom Community manager kao moderator u komunikaciji između članova zajednice Važnost edukacije i praćenje svih novosti u svijetu društvenih mreža Vješto korištenje riječi priča u kratkom formatu Personalizacija ključni prioritet u digitalnome marketingu Velike društvene mreže: Facebook, LinkedIn, YouTube, Instagram Tko ih i kako koristi, prednosti i nedostatci (primjeri iz prakse) Radionica Samostalno kreiranje Facebook fan stranice Sličnosti i različitosti pojedinih tipova fan stranica Definiranje opcija koje fan stranicama stoje na raspolaganju Pripremanje fan stranice za objavu Kako koristiti LinkedIn, YouTube i Instagram (prednosti, nedostatci i kome su mreže namijenjene) Program se sastoji od 3 modula ukupnog trajanja 60 nastavnih sati. Trajanje svakog modula je 20 nastavnih sati. Trajanje programa: 24. studenoga siječnja godine VODITELJICA PROGRAMA: Ana Penović MODUL 2: Strategija nastupa na društvenim mrežama (14. i 15. prosinca 2016.) Sadržaj semnara: Važnost strategije nastupa na društvenim mrežama kao dokumenta komplementarnog marketinškim i PR aktivnostima pojedinca, tvrtke ili branda Izrada strategije kako se piše, na koja pitanja mora odgovoriti i od kojih se elemenata sastoji (primjeri) Najpopularnije, specifične i male društvene mreže: tko ih i kako koristi, prednosti i nedostatci (primjeri iz prakse) Twitter, Instagram, Pinterest, Foursquare i Swarm, Tumblr, Vine Krizna komunikacija na društvenim mrežama Provođenje nagradnih natječaja i igara na društvenim mrežama Kako razlikovati lažne natječaje ( navlakuše ) od pravih Kako, kada i zašto nagrađivati zajednicu Treba li nagradne natječaje i igre dodatno oglašavati Kako komunicirati s članovima za vrijeme trajanja natječaja/igara Neuspješna strategija odustati ili ustrajati? Nagradni natječaji na Facebooku i Twitteru Nagradni natječaji na ostalim društvenim mrežama Radionica Vrste i važnost sadržaja te zakonitosti komunikacije Kako kreirati uspješan sadržaj Važnost relevantnosti sadržaja za prenošenje željene poruke Sadržaj kao ključ uspjeha društveno-mrežne Mjesto održavanja predavanja i radionica: FORUM Zagreb Radnička cesta 50 - Green Gold MODUL 3: Napredno korištenje društvenih mreža (19. i 20. siječnja 2017.) Sadržaj semnara: Content marketing što je, zašto je važan i kome je namijenjen? Izrada i provođenje strategije sadržajnoga marketinga pojedinca, tvrtke ili branda Content marketing na društvenim mrežama Važnost content marketing kalendara Pogreške u nastupu na društvenim mrežama (tvrtke vs. pojedinci) Kako izbjeći pogreške na društvenim mrežama Oglašavanje i promocija na društvenim mrežama Kako jednostavno omogućiti publici da dođe do vašeg sadržaja Važnost i načini promocije društveno-mrežnih odredišta Mobilni plan Kako se kreira optimalan mobilni plan Mjerenje uspješnosti nastupa na društvenim mrežama Facebook Insights Ostali alati za praćenje metrike Radionica Facebook oglasi Definiranje tipova Facebook oglasa Osmišljavanje i kreiranje Facebook oglasa Usmjeravanje oglasa prema određenim ciljnim skupinama Praćenje i optimiziranje Facebook oglasnih kampanja Prijave i kontakt: tel: , mob: edukacija@mirakul.hr Više informacija na Rat za talente Trenutno gotovo da nema djelatnosti u Hrvatskoj koja nije pogođena nedostatkom kadrova. I to ne vrhunskih, već bilo kakvih. Ukoliko tražite programera, u problemu ste. S dizajnerom, ista stvar. Sve što ima ikakve veze s IT sektorom davno je razgrabljeno na tržištu. Ako tražite vozača, limara, CNC majstora ili stručnog radnika sličnog profila, sretno vam bilo. Imate restoran i otišao vam je glavni kuhar? Počnite brzo učiti kuhati ako ne znate, jer novog ćete teško naći. Poslodavci se žale da sve više ljudi odlazi u inozemstvo, traže hitnu reakciju države, uvoz radne snage Samo da bi prikrili svoju nesposobnost! Da, oštro, ali, nažalost, moram tako reagirati, jer očigledno ponovno idemo u krivom smjeru. Ukoliko kvalitetni radnici idu van jer su bolje plaće i bolji uvjeti rada, a vi ih želite zadržati u Hrvatskoj, platite ih više, omogućite kvalitetnije uvjete i zadržite! Ako smo konačno dočekali da se broj nezaposlenih počne topiti, i da, konačno, dio radnika može birati posao koji će raditi, pa onda valjda trebamo ići u jedinom logičnom smjeru i dizati plaće. Formula je jednostavna. Ako imate previše posla i nedostaje vam radnika, te ne možete odraditi sav posao koji vam dolazi, podignite cijene usluga i razliku prebacite u plaće radnika! Zar je to toliko teško? Ili smatrate da bi hrvatske plaće trebale biti niže od irskih još idućih 50 godina? Iako sam i sâm poduzetnik, i uvijek ću biti na strani poduzetnika, ovaj dio strašno me ljuti. Jer Hrvatska jedino može biti bogatija ukoliko će se plaće izjednačiti s europskim prosjekom. A tada će enormno porasti i BDP, te sukladno tome potražnja za svim vašim (našim) uslugama. Što će, naravno, znatno podići i cijene tih usluga, te profitabilnost poslovanja. To je valjda razlog zašto smo ostali u Hrvatskoj poslovati, i zašto nismo otvorili tvrtke u inozemstvu i preselili tamo, zar ne? Naravno, kod zadržavanja i pridobivanja kvalitetnih radnika nije sve ni u plaći. Uspješne tvrtke godinama razvijaju kvalitetnu korporativnu kulturu, ulažu u marketing, imidž, edukaciju sadašnjih i potencijalnih zaposlenika, u kontaktu su sa svojim okruženjem i društveno su odgovorne. Ukratko, čine velike napore da bi predstavljale poželjno radno mjesto za kvalitetne radnike, i to im se vraća. Pravila igre se mijenjaju, talenti konačno mogu birati, i sada je potrebno sustavno ulagati napore da ih pridobijete. U ovom broju ponovno smo obradili iznimno interesantne teme i djelatnosti, a većini je zajedničko da su doživjele nevjerojatne promjene u zadnjih dvadesetak godina. Transport i logistika, Odnosi s javnošću, Vrhunske zdravstvene usluge, Event management - promijenili su se iz temelja. A neke prije dvadeset godina gotovo nisu ni postojale, poput Mobilnog poslovanja, koje nam je postalo standardna tema s pregršt novosti. U prosincu BIZdirekt slavi jubilarnih deset uspješnih godina izlaženja. Velika je to i značajna obljetnica, pogotovo za tiskani medij. Sustavno smo pratili sve navedene promjene, pripremali vam biran i stručan sadržaj te vas informirali o novim tehnološkim i poslovnim trendovima. Bili smo tu uvijek za vas, a bit ćemo i sljedećih deset godina. Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac Izvršni urednik Ante Vekić Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar, mr.sc. Sunčana Dundović, mr.sc. Jasmina Fijačko, Vedrana Glojnarić, Simona Goldstein, Bruno Jurić, Gorden Knezović, mr.sc. Siniša Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Ana Lučin, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Daniela Maršalek, mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Marija Slijepčević, Ivana Sučić, Dario Šafarić, Lovorka Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, mr.sc. Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac, mr.sc. Anita Zelić Kolumnisti dr.med.spec. Dragan Terzić, prof.dr.sc. Mane Medić, prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, Grafička urednica Jasna Delač Zamjenica grafičke urednice Darija Lalić Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/ , fax: 031/ , Direktorica Bojana Šimac Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing mirakul.hr Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, Naklada (6.000 Središnja Hrvatska, Primorska Hrvatska, Slavonija i Baranja) 4 BIZdirekt studeni Medijski pokrovitelji: 5

4 BIZ vijesti BIZ vijesti Dani hrvatskoga turizma - dodijeljene turističke nagrade za 10 najboljih U sklopu turističke manifestacije Dani hrvatskog turizma, 27. listopada dodijeljene su turističke nagrade za najbolje od najboljih u turizmu, i to u sljedećim kategorijama: Kulturna turistička atrakcija godine, Turistički događaj godine, Inovacija u turizmu godine, Restoran godine, Turistička agencija godine, Marina godine, Kamp godine, Hotel godine, Osoba godine nagrada Anton Štifanić za životno djelo, Turistička destinacija godine. Podijeljeno je 10 nagrada koje su uručili ministar turizma Gari Cappelli, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić te potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Josip Zaher. Top 10 hrvatskog turizma: Šampion hrvatskog turizma: Grad Dubrovnik Hrvatska turistička nagrada za životno djelo: Selimir Ognjenović Turistički događaj godine: Advent u Zagrebu Kulturna atrakcija godine: Tvrđava Barone, Šibenik Inovacija godine: Projekt Apoksiomen na Otoku Vitalnosti Hotel godine: Villa Dubrovnik, Dubrovnik Kamp godine: Naturistički kamp Valalta, Rovinj Restoran godine: Restoran Bevanda, Opatija Marina godine: Marina Frapa, Rogoznica DMK putnička agencija godine: Katarina Line, Opatija Friedrich Wilhelm Raiffeisen Privatno bankarstvo (FWR) nagrađeno za najbolje privatno bankarstvo u Hrvatskoj FWR proglašeno je najboljim privatnim bankarstvom u Hrvatskoj od strane eminentnog specijaliziranog financijskog magazina Global Finance iz New Yorka. FWR Privatno bankarstvo Raiffeisen banke ove je godine osvojilo prestižnu titulu The World s Best Private Banks 2017, te postavilo visoki standard kvalitete u segmentu privatnog bankarstva. Global Finance magazin objavio je rezultate za najbolja privatna bankarstva u svijetu, dok će potpuno izvješće biti dostupno u prosinačkom izdanju magazina Global Finance. Svečano uručenje prestižne nagrade održat će se 7. veljače godine u New Yorku. Stručni žiri uredništva magazina Global Finance biralo je pobjednike prema velikom broju parametara iz industrije privatnog bankarstva te su korišteni svi raspoloživi podatci iz relevantnih provedenih istraživanja tržišta, komentara i analiza analitičara i menadžera, te podataka podnesenih od strane korisnika usluga privatnog bankarstva. Michael Georg Müller, predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) ovom je prilikom izjavio: Nagrada koju smo dobili je uistinu potvrda visoke profesionalnosti i kvalitete usluga privatnog bankarstva koju nudimo od godine. Iznimno sam sretan i ponosan što je naša stručnost prepoznata i na međunarodnoj razini te što smo dobili priznanje od strane jednog od najboljih financijskih magazina na svijetu. Nagrada za najbolje privatno bankarstvo će svakako biti i potvrda izvrsnosti našim klijentima. Vjerujem da će i našem timu ovo biti samo daljnji poticaj za davanje maksimuma te da ćemo i u godinama koje slijede ostvarivati najbolje rezultate za svoje klijente, zaključio je Müller. Strani ulagači predstavili Bijelu knjigu publikaciju o poslovnoj i investicijskoj klimi i preprekama za ulaganje u Hrvatskoj U prostorijama zagrebačkog muzeja Mimara, Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj 25. listopada organiziralo je predstavljanje Bijele knjige publikacije o poslovnoj i investicijskoj klimi i preprekama za ulaganje u Hrvatskoj. Uz domaćina Mladena Fogeca, predsjednika Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj, posebni gosti na skupu bili su guverner Hrvatske narodne banke prof.dr.sc. Boris Vujčić, zamjenik ministra financija prof.dr.sc. Saša Drezgić i pomoćnik ministra gospodarstva Ivan Sertić. U svom uvodnom izlaganju predsjednik Udruženja stranih ulagača Mladen Fogec izrazio je zadovoljstvo zbog izdavanja već četvrtog izdanja Bijele knjige koje izlazi u vrijeme netom formirane Vlade. Sva poboljšanja koja se naprave u Hrvatskoj po pitanju unapređenja investicijske i poslovne klime bit će na korist svih poslovnih subjekata koji investiraju u Republici Hrvatskoj, rekao je Fogec i zaključio, investicija je investicija, bez obzira bila domaća ili strana. Glavni urednik Bijele knjige Hrvoje Stojić predstavio je šest područja za koje je Udruženje pripremilo konkretne prijedloge za poboljšanje investicijske i poslovne klime. Područja koje je Udruženje prepoznalo kao ključne i na kojima je potrebno napraviti poboljšanja za povećanje konkurentnosti mogu se sažeti u sljedeće kategorije: pravna nesigurnost, porezne obveze, parafiskalne naknade, javna uprava i pravosuđe, pitanja rada i pristup financijskim sredstvima. McCann Worlgroup proglašen po treći put Agencijskom mrežom godine za središnju i istočnu Europu na festivalu Golden Drum McCann Worldgroup, čija je članica agencija McCann Zagreb, treći je put u četiri godine osvojio naslov Agencijska mreža godine na festivalu Golden Drum, najprestižnijem oglašivačkom festivalu središnje i istočne Europe održanom krajem listopada. Priznanje Agencijska mreža godine dodjeljuje se agencijskoj mreži koja kumulativno osvoji najveći broj bodova s obzirom na prijavljene radove, te predstavlja najvažniju festivalsku nagradu. Tako je ove godine McCann Worldgroup osvojio ukupno 169 bodova, što uključuje 4 Grand Prixa,5 Zlatnih i 9 Srebrnih bubnjeva s 11 kampanja iz 6 zemalja, ovaj put iz Srbije, Češke, Finske, Mađarske, Izraela i Rumunjske, koje su ušle u drugi krug žiriranja. Od četiri dodijeljena Grand Prixa, dva su pripala Mc- Cannu Beograd za kampanju Lav kokice za klijenta Carlsberg Srbija u kategorijama (Direct i Integrated), Content Grand Prix McCannu Tel Aviv za kampanju Big Brother Unboxing, kreiranu za IKEA-u, a Grand Prix za GO MONO kampanju, koju je za Radio XXI osmislio McCann Worldgroup Rumunjska. Marketinške agencije vrlo važan partner u poslovanju tvrtaka, 98% oglašivača koristi usluge marketinških agencija Hrvatsko udruženje agencija za tržišno komuniciranje (HURA) provelo je u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta IPSOS istraživanje o suradnji oglašivača s marketinškim agencijama na reprezentativnom uzorku visoko pozicioniranih oglašivača (klijenata marketinških agencija) u lipnju i srpnju Istraživanje je pokazalo da 98% oglašivača koristi usluge marketinških agencija i da su marketinške agencije vrlo važan partner u poslovanju tvrtke. Gotovo svaki drugi klijent smatra da je članstvo u HURA-i indikator uspješnosti i kvalitete agencije, a gotovo svi oglašivači upoznati su s HURA-om. Istraživanje je pokazalo da oglašivači uvelike koriste usluge agencija i da imaju iskustva sa svim vrstama agencija jer je u posljednje dvije godine više od 70% ispitanika surađivalo s medijskim i kreativnim agencijama, a njih oko 60% s full-service, digitalnim i PR agencijama. Prilikom odabira agencije s kojom će surađivati istaknuli su tri glavna kriterija - kvaliteta i posvećenost tima (59%), kvaliteta ponuđenog rješenja, usluge ili proizvoda (59%) te razumijevanje industrije (42%). Zanimljivo je da većina ispitanika ne ističe cijenu usluge kao presudan kriterij prilikom odabira, kao ni nagrade. Oglašivači smatraju da je nagrada EFFIE za učinkovitu tržišnu komunikaciju daleko najvažnija nagrada u domaćoj oglašivačkoj industriji (56%). Slijede međunarodno natjecanje Cannes Lions (47%) i domaće natjecanje kreativnosti IdejaX (41%). Tvrtka Inchoo prevela servis za izradu web trgovina - Magento 2 na hrvatski Za razliku od ostalih servisa za izradu web trgovina, iako robusna platforma, Magento 2 do sada nije nudio opciju hrvatskog jezika niti u administraciji, niti na frontendu. Stoga je tvrtka Inchoo prevela Magento 2 na hrvatski tako što su izradili jezični paket (Language Pack) kao ekstenziju. Iako je hrvatsko tržište malo naspram nekih drugih, lokalizacijom Magenta omogućava vlasnicima prilagodbu trgovine ne samo s tehničke, već i s pravne strane. Stoga razvijaju i prateće module za Magento 2, poput fiskalizacije, načina dostave i najkorištenijih servisa za kartično plaćanje u Hrvatskoj HT PayWay sustava i WSpay sustava. Želimir Gusak, prodajni predstavnik u Inchoo-u, navodi koje su prednosti lokalizacije Magenta: -Prijevod je za hrvatskog trgovca vrlo bitan, budući da će administratorima omogućiti rad sa sučeljem na hrvatskom jeziku. Na taj će se način svakodnevni posao u pozadini Magento shopa pojednostaviti. Do sada nije postojao kvalitetno pripremljen hrvatski prijevod za korisničko sučelje, a za administracijsko ga uopće nije bilo, što je možda u nekim prilikama bio i razlog za izbjegavanje Magento platforme od strane hrvatskih trgovaca. Nisu svi vični engleskom jeziku, barem ne u mjeri koja bi dopuštala slobodnije korištenje i upravljanje sustavom. Cjelokupnim paketom lokalizacije za Hrvatsku, trgovine na Magentu 2 bit će tehnički i pravno prilagođenije tržištu te spremnije pružiti kvalitetnije korisničko iskustvo kupovine. 6 BIZdirekt studeni

5 Intervju mjeseca Intervju mjeseca Plan nam je povući svih 10,7 milijardi eura do godine, odnosno iskoristiti apsolutno svaki euro koji nam je na raspolaganju. Bez suradnje na lokalnoj i regionalnoj razini nema razvoja ni povlačenja EU sredstava Najbrži i najsigurniji put do sredstava iz EU fondova je dobro uređen sustav upravljanja i kontrole EU fondova i pojednostavljene procedure. Potrebno je osluškivati što se događa 'na terenu' i u tom smjeru prilagođavati Sustav kako bi on bio što pristupačniji svim korisnicima. Razgovarao: Krešimir Šimac Velika očekivanja od EU fondova naša su svakodnevica. O realnim potencijalima fondova te o tome hoće li se i što će se promijeniti u odnosu države prema načinu njihovih iskorištavanja razgovarali smo s Gabrijelom Žalac, novom ministricom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Prije dolaska na mjesto ministrice u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU bili ste direktorica Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast. U Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU kojoj je mjeri Agencija bila nositelj regionalnog razvoja te jesu li pripremljeni i realizirani projekti donijeli željene rezultate? Agencija, kao i svi drugi regionalni koordinatori, lokalne razvojne agencije i akcijske grupe (LAG-ovi) produžene su ruke Ministarstva koje su na raspolaganju županijama, gradovima i općinama tijekom pripreme i provedbe projekata i samim time bitan čimbenik regionalnoga razvoja. Regionalni koordinatori su ti koji znaju što se događa 'na terenu' i bez suradnje na lokalnoj i regionalnoj razini nema razvoja ni povlačenja EU sredstava. Kada govorimo o uspješnosti Agencije, moramo uzeti u obzir da puno toga ovisi o statističkim regijama, indeksu razvijenosti, operativnim programima, mogućnostima sudjelovanja u programima teritorijalne suradnje i nekim drugim faktorima. Od početka godine Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o. sudjelovala je ili sudjeluje u provedbi 19 projekata ukupne vrijednosti preko 58,1 milijuna kuna, u evaluaciji je 14 projekata ukupne vrijednosti preko 81,6 milijuna kuna te trenutno sudjeluje u pripremi 25 projekata ukupne minimalne vrijednosti preko 73 milijuna kuna. Ako sve to uzmemo u obzir, mogu reći da sam jako zadovoljna rezultatima rada Hrasta jer Vukovarsko-srijemska županija uspješno koristi EU sredstva, a nama kao regionalnom koordinatoru uspjeh je i svaki prijavljeni projekt, a ne samo realizirani. Bili ste i pročelnica Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i EU poslove Vukovarsko-srijemske županije. Koja Vas je pozicija bolje pripremila za čelnu poziciju Ministarstva? Na svakom radnom mjestu stječete nova iskustva, nova znanja, upoznajete nove ljude i tako se pripremate za svaki idući posao. Tako je i s pozicijom ministrice. Dragocjenih 14 godina u upravi omogućilo mi je da u potpunosti upoznam funkcioniranje državne i javne uprave, a kroz poziciju direktorice Agencije i pročelnice Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i EU poslove stekla sam vrijedna znanja i iskustva u radu s EU fondovima i korisnicima EU projekata te se doslovno 'na terenu' osposobila za pripremu i provedbu EU programa i njihovo financijsko praćenje. Česte su rasprave oko stvarne iskoristivosti/realizacije EU fondova za Hrvatsku? Istina je da se u Hrvatskoj već godinama priča o EU fondovima, ali usudila bih se reći da još uvijek mnogi potencijalni korisnici ne znaju dovoljno o mogućnostima koje im se nude. Moj prethodnik je u posljednjih deset mjeseci pokrenuo brojne pozitivne trendove koji su tijekom ove godine doveli do značajnijeg povećanja iznosa povučenih sredstava. U tom razdoblju povukli smo 6,286 milijardi kuna, a do kraja godine očekuje se da će taj iznos porasti do sedam i pol milijardi kuna. Zadovoljna sam ovim pozitivnim trendom za koji vjerujem da će se nastaviti, no itekako sam svjesna da prostora i potreba za poboljšanje čitavog Sustava upravljanja i kontrole EU fondovima još uvijek ima i da nam je zadatak na tome raditi. Što možemo očekivati u narednom razdoblju, vezano uz dostupne fondove? U svakom slučaju, plan nam je povući svih 10,7 milijardi eura do godine, odnosno iskoristiti apsolutno svaki euro koji nam je na raspolaganju. Ovaj je novac od životne važnosti za našu zemlju i ne smijemo si dopustiti da propustimo priliku koju smo dobili. U tome ćemo uspjeti tako što ćemo osluškivati ono što nam naši potencijalni korisnici govore i što ćemo čitav sustav maksimalno prilagoditi njima, njihovim potrebama i rješavanju njihovih problema kako bi oni uspjeli realizirati svoje projekte. Naravno, dodatno ćemo ojačati i suradnju i koordinaciju svih tijela u sustavu upravljanja i kontrole EU fondovima, kako bi uz sve već navedeno u konačnici osigurali bolje korištenje fondova. Vlada, između ostaloga, najavljuje i realizaciju 'Projekta Slavonija', usmjerenog na bolju gospodarsku i socijalnu situaciju u Slavoniji. Što bi ovaj projekt trebao obuhvatiti? 'Projekt Slavonija' ustvari će obuhvatiti sve projekte na području Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema koji će se financirati EU sredstvima. Cilj nam je kroz taj projekt na spomenutim područjima osigurati što veću apsorpciju sredstava iz EU fondova u ovom financijskom razdoblju kako bi u idućem financijskom razdoblju mogli uvesti poseban Operativni program samo za područje Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema. Na koji će način ovaj projekt biti financiran iz EU fondova? Uvođenjem posebnog 'Projekta Slavonija' namjera je osigurati 2,5 milijardi eura iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija, koje su još uvijek nerazvijenije u odnosu na ostale županije u državi. Nadam se da ćemo ovaj projekt realizirati čim prije jer to je nešto što možemo ostvariti u ovom financijskom razdoblju. Do kroz ulaganja u poduzetništvo, obrazovanje, zdravstvo, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne puteve i energetiku želimo spriječiti demografsko nazadovanje Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema koje je prisutno u posljednjih nekoliko godina, te pokrenuti rast i razvoj gospodarstva u tim krajevima. Što bi se trebalo napraviti kako bi se povećala strana ulaganja te time i otvorila nova radna mjesta u nerazvijenim županijama? Neke županije, a posebno one slavonske, nažalost, nepravedno su zanemarene i to je nešto što čim prije treba ispraviti. Potrebne su nam mjere koje će doprinijeti ravnomjernom razvoju svih regija Republike Hrvatske kroz koje ćemo stvoriti uvjete za jačanje konkurentnosti i gospodarstva tih županija te im omogućiti ravnopravnu borbu na tržištu. Najveći potencijal prema ostvarenju ovog cilja nalazi se u sredstvima iz EU fondova. Županije, gradovi i općine već su prepoznali ulogu EU fondova u stvaranju kvalitetnih preduvjeta za poslovanje, privlačenju poduzetnika i u konačnici otvaranju novih radnih mjesta. Značajna sredstva su nam na raspolaganju i moramo ih puno bolje koristiti, iako smo samo ove godine svjedočili otvaranju Poduzetničkog inkubatora u Vukovaru, poduzetničke zone u Lekeniku, poslovne zone Nemetin, Poljoprivredno poduzetničkog inkubatora Drenovci, Panonskog drvnog centra kompetencija u Virovitici i drugih ovakvih projekata koji su ostvareni uz pomoć EU sredstava te pozitivno utječu na gospodarsku sliku i stvaraju nova radna mjesta na područjima na kojima se nalaze. Postoji li mogućnost da se u bliskoj budućnosti ispravi nelogično svrstavanje Slavonije u istu statističku regiju sa Zagrebom? Ne samo da postoji mogućnost, nego je već napravljen i prvi korak u tom smjeru. Pokrećem izradu analitičke podloge za redefiniranje statističkih regija u novom razdoblju kako više ne bismo imali situaciju gdje su Zagreb i Vinkovci u istom položaju zbog podjele na dvije statističke regije. To nikako ne doprinosi jednom od osnovnih ciljeva kohezijske politike Europske unije koji u prvi plan stavlja ravnomjeran razvoj. Iz vlastitog iskustva znam da prema sadašnjoj raspodjeli veliki gradovi i više razvijena područja imaju veće šanse za povlačenje EU sredstava, a to je nedopustivo i moramo to čim prije mijenjati. U svibnju ste izabrani u Odbor za praćenje Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija', s ukupnom alokacijom od 6,881 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Gdje će biti usmjerena većina ovih sredstava? Kroz ovaj Operativni program sredstva su usmjerena na jačanje gospodarstva, razvoj malog i srednjeg poduzetništva, ulaganja u prometnu infrastrukturu, ener- Neke županije, a posebno one slavonske, nažalost, nepravedno su zanemarene i to je nešto što čim prije treba ispraviti. 8 BIZdirekt studeni

6 Intervju mjeseca Ove godine možda je ipak najviše mogućnosti otvoreno za male i srednje poduzetnike koji su napokon prepoznati kao nositelji gospodarskog razvoja. getiku, zaštitu okoliša, istraživanje i inovacije te razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije. Očekivanja od fondova EU velika su. Prema Vašem mišljenju, koliko su hrvatski mali i srednji poduzetnici upoznati s mogućnostima iskorištavanja sredstava iz EU fondova te koliko ih iskorištavaju? Hrvatskoj je na raspolaganju gotovo 10,7 milijardi eura, a velik dio tog novca namijenjen je baš poduzetnicima za koje je ove godine puno napravljeno u okviru EU fondova. Objavljeni su brojni natječaji, omogućen im je pristup sredstvima i kroz financijske instrumente, a najviše pojednostavljenja napravljeno je baš u natječajima za poduzetnike i zato vjerujem da će njihov interes za EU sredstva dosta porasti u nadolazećem razdoblju. Mogućnosti je puno, poduzetnici samo trebaju dobro proučiti natječajnu dokumentaciju. Ovim putem pozivam sve poduzetnike da posjete središnji internetski portal za informacije o EU fondovima gdje sve natječaje redovito najavljujemo i objavljujemo. Jesu li poduzetnici dovoljno informirani i educirani u odnosu na uspješne europske tvrtke? Mislim da još uvijek velik broj malih i srednjih poduzetnika nije dovoljno informiran o mogućnostima financiranja njihovih ideja i projekata iz EU fondova i iz toga, naravno, proizlazi i činjenica da još uvijek ne koriste ta sredstva u onoj mjeri u kojoj bi mogli i trebali. U kojim sektorima gospodarstva leže najbolje prilike za povlačenje sredstava iz fondova EU? Sredstva za svaki sektor već su unaprijed raspodijeljena u svakom operativnom programu, tako da prilika za povlačenje EU sredstava ima i više nego dovoljno, samo je potrebno dobro se informirati, proučiti dokumentaciju i prijaviti projekt na neki od natječaja. Ove godine možda je ipak najviše mogućnosti otvoreno za male i srednje poduzetnike koji su napokon prepoznati kao nositelji gospodarskog razvoja. U zadnjih nekoliko mjeseci objavljeni su razni natječaji čija je ukupna vrijednost veća od 3 milijarde kuna, a kroz EU fondove poduzetnicima su u obliku kreditnih linija, garancijskih shema i fondova poduzetničkog kapitala na raspolaganje stavljeni i financijski instrumenti. Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem područja su tradicionalno orijentirana na poljoprivredu. Kako pomoći poljoprivrednicima da se lakše nose s konkurencijom iz Europske unije i gdje leže prilike za poljoprivredni sektor? Ovdje nam je posebno važna suradnja s Ministarstvom poljoprivrede i dobra koordinacija u okviru Programa ruralnog razvoja, a uvjerena sam da će nam tu pomoći ministar Tolušić, koji je jako dobro upoznat s cijelim sustavom. U kojoj je fazi 'Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske' do godine? Kada bi mogla biti dovršena i što sve obuhvaća? Donošenje' Strategije regionalnoga razvoja Republike Hrvatske' za razdoblje do godine jedan je od važnijih ciljeva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske, koji obuhvaća pripremu i donošenje izmjena i dopuna Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske te nekoliko podzakonskih akata koji se odnose na redefiniranje modela za izračun indeksa razvijenosti te promjena dinamike razvrstavanja jedinica lokalne i područne samouprave, prijelaznog razdoblja uključivanja u sustav potpomognutih područja i izlaska iz istog te izmjene postupka akreditacije regionalnih koordinatora. Izmjene Zakona vežu se i uzajamno su povezane s poreznom reformom u dijelu koji se tiče izmjena i dopuna Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit. Što je konkretno potrebno učiniti da Hrvatska maksimalno iskoristi potencijale EU fondova, od strane države, ali i od strane poduzetnika? Najbrži i najsigurniji put do sredstava iz EU fondova je dobro uređen sustav upravljanja i kontrole EU fondova i pojednostavljene procedure. Potrebno je osluškivati što se događa 'na terenu' i u tom smjeru prilagođavati Sustav kako bi on bio što pristupačniji svim korisnicima. Potrebna nam je i bolja suradnja i jačanje koordinacije svih tijela u Sustavu, a na poduzetnicima i ostalim korisnicima je da se samo dobro informiraju, pripreme svu potrebnu dokumentaciju i prijave svoje projektne ideje. Ministarstvo je na neki način 'servis' koji korisnicima treba omogućiti da dobiju ono što žele i zato ćemo dati sve od sebe da kvalitetan i dobro napisan projekt dođe do potrebnih EU sredstava. 10 BIZdirekt studeni

7 Tema broja Tema broja Poduzetničke zone Trend rasta investicija u poduzetničkim zonama je ohrabrujući, no da bi postigli rezultate koje očekujemo, Hrvatska mora postati najpoželjnija investicijska destinacija u regiji. Pripremila: Vedrana Glojnarić Premda ima preko poduzetničkih zona, od kojih je trećina aktivna, odličan geostrateški položaj, vrlo dobru prometnu povezanost, razvijenu IT strukturu, kvalitetnu radnu snagu te sustav poticaja i olakšica za investitore, Hrvatska je i dalje nedovoljno prepoznata kao investicijska lokacija. Osnivanje i opremanje poduzetničkih zona tek je dio posla. Onaj zahtjevniji dio mora uključiti sinergiju svih institucija kako bi se stvorilo pozitivno i sređeno poslovno okruženje koje podrazumijeva stabilnu političku i gospodarsku situaciju, učinkovit rad pravosuđa i javne uprave, reformu obrazovnog sustava i kreiranje jasne vizije u koje sektore i gdje želimo ulagati kako bi se osigurao ravnomjeran razvoj zemlje. -U pravilu su poduzetničke zone slabo popunjene, bar one koje su prvo proglašene zonama i opremane, a tek zatim popunjavane. Stoga teorije i argumenti o opravdanosti osnivanja i opremanja poduzetničkih zona mahom nemaju uporišta u praksi - kaže Nikolina Nežić, autorica poslijediplomskog specijalističkog rada Poduzetničke zone i bivša pročelnica Upravnog odjela za poduzetništvo, investicije i fondove EU u Velikoj Gorici. Smatra da bi prije izgradnje zone trebalo provjeriti postoji li interes ulagača za određeno područje, a nakon izgradnje dati poduzetnicima poticaje. Naime, upravitelji zona odlučuju se na korekcije, npr. cijene zemljišta, tek kad se zona godinama ne puni. Promicanje Hrvatske kao atraktivne investicijske destinacije Hrvatska je prema izvještaju Doing Business Svjetske banke, koji mjeri lakoću poslovanja u 190 zemalja, u odnosu na prošlu godinu nazadovala za 4 mjesta te je sada 43., a na lošiji rezultat utjecali su dodatni porezi i naknade te komplicirane procedure za pokretanje poslovanja, posebno vrijeme potrebno za izdavanje građevinske dozvole. Od zemalja u regiji najbolje je rangirana Slovenija (30.), slijede Srbija (47.), Crna Gora (51.) te BiH (81.). U Agenciji za investicije i konkurentnost najavljuju da će u nastaviti kontinuirano provoditi aktivnosti vezane uz privlačenje investicija. -Ovdje prije svega mislimo na mjere i aktivnosti koje za cilj imaju povećanje konkurentnosti i unapređenje poslovnog okruženja koje će direktno utjecati i na povećanje investicija u Hrvatskoj. Mnogo toga pozitivnog već se napravilo u posljednjih nekoliko godina, međutim, mjesta za napredak još uvijek ima - poručuju iz AIK-a. -Osim rada na povećanju konkurentnosti, nastavit ćemo s promocijom Republike Hrvatske kao investicijske destinacije na ciljanim tržištima i ciljano prema investitorima za koje imamo saznanja da su u fazi širenja poslovanja u Europi te im u direktnom kontaktu predstaviti prednosti Hrvatske. Nastavit ćemo i s radom na našoj bazi poslovnih zona, koja se pokazala kao izvrstan alat u radu s investitorima, jer na jednom mjestu omogućuje pretragu poslovnih zona sa svim potrebnim informacijama - kažu u AIK-u. Poticaji i olakšice investitorima u poduzetničkim zonama Prema Zakonu o poticanju ulaganja (NN, br. 102/15), poticajne mjere za investicijske projekte odnose se na investicije u proizvodno-prerađivačke aktivnosti, razvojno-inovacijske aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti. Mjerama se želi poticati investicijske projekte koji uvode suvremenu tehnologiju i novu opremu, bave se ekološki prihvatljivim djelatnostima i štede energiju, povećavaju zaposlenost i izobrazbu zaposlenika, razvijaju proizvode i usluge više dodane vrijednosti te povećavaju konkurentnost. Poduzetničke zone mogu u svrhu privlačenja investitora dati dodatne poticaje, primjerice, prema veličini investitora, veličini zemljišta koje uzima, veličini objekta kojeg gradi, prema djelatnosti, broju zaposlenih i sl. Iz iskustva, Nežić kaže da su investitorima oslobođenje ili smanjenje komunalnog doprinosa, smanjenje komunalnih naknada te poticaji za zapošljavanje najvažnije poticajne mjere. Često se korigira i cijena zemljišta, npr. prema prioritetnim djelatnostima. Također, mogu se poticati izvozno orijentirani investitori, oni koji otvaraju nova radna mjesta i/ili ulažu preko određenog iznosa. Razvoj poslovne infrastrukture Ravnomjeran razvoj poduzetništva za pretpostavku ima ravnomjeran razvoj infrastrukture i poslovnih usluga koje stvaraju povoljno okruženje za rast i razvoj novih poduzeća. -U današnje vrijeme poduzetnicima je bitno imati na jednom mjestu sve prateće sadržaje uz pristupačnu cijenu. Za početnike to znači da kroz jedinstvenu cijenu u inkubatoru dobivaju održavanje, marketing, usluge najma dvorane i opreme, računovodstvene usluge, usluge informiranja i edukacije. Za razvijenije poduzetnike to znači da će kroz funkcioniranje akceleratora ili tehnološkog parka u poduzetničkoj zoni nadopuniti svoju ponudu ponudom susjeda, kao i da će kroz zajednički nastup smanjiti pojedinačne troškove i osnažiti ponudu. Nadalje, to pretpostavlja i da će se izboriti za veće olakšice u poslovanju. Troškovi izgradnje infrastrukture također se smanjuju zajedničkim ulaganjima u, primjerice, biopročistač, trafostanicu, ceste, rasvjetu i sl. - objašnjava Nežić. Sredinom rujna MINPO i Ministarstvo regional- Prema izvještaju Doing Business, koji mjeri lakoću poslovanja u 190 zemalja, Hrvatska zauzima 43. mjesto na ljestvici. 12 BIZdirekt studeni

8 Tema broja Tema broja Poticaji za zapošljavanje Stopa nezaposlenosti po županijama <10% 10-20% >20% Poticajne mjere za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta 10% (max. 3,000 ) za zapošljavanje grupa osoba propisanih člankom 11. stavkom 3. Uredbe 4% (max. 1,200 ) za zapošljavanje ostalih osoba 20% (max. 6,000 ) za zapošljavanje grupa osoba propisanih člankom 11. stavkom 3. Uredbe 8% (max. 2,400 ) za zapošljavanje ostalih osoba do 30% (max. 9,000 ) 12% (max. 3,600 ) za zapošljavanje ostalih osoba nog razvoja i fondova EU objavili su natječaj Razvoj poslovne infrastrukture, za koji su na raspolaganju sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 380 milijuna kuna. Cilj je natječaja razvoj i poboljšanje kvalitete poduzetničko poslovne infrastrukture te povećanje broja proizvoda i usluga koje ona omogućava. Iznos bespovratnih potpora kreće se od 200 tisuća kuna do 20 mil. kuna, a natječaj je otvoren do 31. prosinca. Poticajne mjere za razvojno inovacijske aktivnosti Poticajne mjere za aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti +50% (1,500 ) +25% (750 ) +50% (600 ) +25% (300 ) +50% (3,000 ) +25% (1,500 ) +50% (1,200 ) +25% (600 ) +50% (4,500 ) +25% (2,250 ) +50 % (1,800 ) +25% (900 ) Dodatne poticajne mjere za razvojno inovacijske aktivnosti 20% stvarnih opravdanih troškova kupnje opreme/strojeva (max. 0.5 milijuna ). Sva oprema/ strojevi moraju biti oprema/strojevi visoke tehnologije. -Poticanjem ulaganja u poslovnu infrastrukturu u područjima gdje postoji potreba za proširenjem postojeće ili izgradnjom nove infrastrukture na lokalnoj, odnosno regionalnoj razini, doprinijet će se poboljšanju dostupnosti poduzetničko-poslovne infrastrukture MSP-ovima u svrhu njihovog olakšanog rasta i razvoja s ciljem privlačenja investicija i stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta - stoji u priopćenju MINPO-a. Bespovratna sredstva za razvoj poduzetništva U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija mikro, mali i srednji poduzetnici do kraja godine imaju mogućnost iskoristiti bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u ukupnom iznosu od 867 milijuna kuna. Vrijednost pojedinačnih potpora kreće se od 300 tisuća do 30 milijuna kuna, a cilj im je ojačati konkurentnost MSP-a stvaranjem i proširenjem kapaciteta za razvoj procesa, roba i usluga, održavanjem i povećanjem zaposlenosti, dodane vrijednosti, izvoza i usvajanjem novih rješenja i tehnologija. Poziv Ministarstva poduzetništva i obrta za dostavu projektnih prijava Kompetentnost i razvoj MSP traje do 31. prosinca, a sredstva su namijenjena poticanju investicija u početna ulaganja poduzetnika. Poduzetnički centri za mikro i male poduzetnike Mikro i male tvrtke te obrti često su u vlasništvu ranjivijih društvenih skupina (mladi, žene, dugotrajno nezaposlene osobe) kojima nedostaje iskustva i financijskih sredstava za poslovanje. Županijski ili lokalni poduzetnički centri potpora su provođenju mjera za razvoj i poticanje poduzetništva kroz pružanje stručne i edukativne pomoći gdje se mogu dobiti potrebne informacije o otvaranju tvrtke, edukaciji, dodatnim izvorima financiranja, natječajima i programima potpore. intenzivni startup program u trajanju od 4 mjeseca naplaćuje kn + PDV, ali po završetku programa timovi mogu dobiti seed investicije od ZIP-a do kn. ZIP-ov novi akceleratorski program, nastao u suradnji s jednom od najvećih hrvatskih kompanija, namijenjen je tvrtkama koje već imaju proizvod, prototip ili su u završnoj fazi razvoja s ciljem ubrzanja razvoja proizvoda i plasmana na tržište. Svaka tvrtka u programu prima investiciju od kn. Karakteristike najaktivnijih zona Investitori će prvenstveno uzeti u razmatranje poduzetničku zonu koja ima dobar geostrateški položaj u blizini većega grada, potpunu infrastrukturnu opremljenost, prometnu povezanost, prometnice unutar zone, raspoloživu kvalitetnu radnu snagu, blizinu stručnih i visokoobrazovnih institucija te lokalnu i regionalnu vlast angažiranu u privlačenju investicija i spremnu na suradnju. Industrijska zona Bakar na Kukuljanovu godinama slovi za hrvatsku najopremljeniju zonu u kojoj posluje 150 tvrtaka (51% uslužnih, 26% proizvodnih, 23% trgovačkih) s više od zaposlenih. U deset godina kontinuirano i planski u zonu je uloženo 128 mil. kuna te je ostvaren cilj da postane centralna zona Primorsko-goranske županije. U prvom kvartalu ove godine IZ Bakar ostvarila je prihod od 3,7 mil. kuna i dobit od 2,3 mil. kuna, a interes za nove investicije i gradnju raste jer su poduzetnici prepoznali sve pogodnosti koje zona nudi, mogućnost investiranja uz potpore europskih fondova i rad na daljnjem razvoju. Do zone uskoro dolazi i željeznica, a u izgradnji je plato s internom prometnicom i pratećom infrastrukturom za potrebe intenzivnijeg razvoja poduzetništva te malih i srednjih poduzeća. Poduzetnička zona Podi kraj Šibenika površinom je Virovitica - grad velikih mogućnosti U Virovitici je osnovano 7 poduzetničkih zona s ukupno 515 ha zemljišta, od kojih je polovina opremljena komunalnom infrastrukturom i spremna za nova ulaganja, površinom prilagođena potrebama za male i velike ulagače, te certificiranih prema Naprednom programu certifikacije za ulaganja (ICPR). Pogodnosti koje Grad Virovitica nudi investitorima navedene su u Programu olakšica i poticaja razvoja gospodarstva, a omogućuju: prodaju ili zakup zemljišta u poduzetničkim zonama, kompletno opremljenim infrastrukturom po vrlo poticajnoj cijeni, odnosno kupnju građevinskog zemljišta već od 1 kn/m2 za proizvodne djelatnosti; mogućnost oslobađanja plaćanja komunalne naknade u prve dvije godine; mogućnost oslobađanja plaćanja komunalnog doprinosa ili plaćanje po povlaštenim cijenama; podršku stručnih službi Grada Virovitice u rješavanju eventualnih poteškoća u iznalaženju potrebne dokumentacije. Od travnja godine, kad je usvojen spomenuti Program olakšica, u virovitičke poduzetničke zone ušla su 23 nova investitora, otvoreno je 985 radnih mjesta, a potpisanim kupoprodajnim ugovorima stvoreni su uvjeti i obaveze otvaranja još 697 novih radnih mjesta kroz naredne dvije godine. U Virovitici je stvorena dobra poduzetnička klima i otvorenost prema svakoj novoj investiciji, bez obzira na njenu veličinu, a sve u svrhu stvaranja okruženja pogodnog za ulaganja i ugodnog za život. najveća u Hrvatskoj, a smještena je blizu autoceste, morske luke i željeznice. Smatra se najperspektivnijom zonom sa snažnom potporom lokalne zajednice koja sudjeluje u pribavljanju potrebnih dozvola za investitore, proizvodne djelatnosti oslobođene su komunalnog doprinosa, a infrastrukturno opremljeno zemljište prodaje se za 5 EUR/m². U zoni radi 16 tvrtaka s 900 zaposlenih, a investitori su iz Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije, Italije i Nizozemske. Poduzetnička zona Kneginec kraj Varaždina investi- Umanjenje poreza na dobit ovisno o visini ulaganja i broju novozaposlenih Iznos investicije ( mil.) Broj novozaposlenih Poticajne mjere za radno-intenzivne investicijske projekte Broj novootvorenih radnih mjesta Razdoblje (godine) Razdoblje očuvanja novih radnih mjesta (godine) <1 5(3 za mikro) 10 (5 za mikro) 3 (SME), 5 (veliki) 10% (SME), 5 (veliki) 5% > (SME), 5 (veliki) 0% Povećanje potpore za otvaranje novih radnih mjesta 100 i više 25% 300 i više 50% 500 i više 100% Stopa poreza na dobit Mali poduzetnici početnici mogu u ranoj fazi poslovanja koristiti usluge poduzetničkih inkubatora, gdje će dobiti stručnu i tehničku pomoć za brži i održivi razvoj tvrtke. Inkubatori nude niz poslovnih usluga i resursa poput poslovnih prostora po povoljnim uvjetima od prve do treće godine poslovanja. Primjerice, Poduzetnički centar Solin inkubira žene poduzetnice-početnice te ih u prvoj godini poslovanja oslobađa troška plaćanja poslovnog prostora i režija, omogućuje savjetovanje i oglašavanje te besplatno korištenje Interneta i dvorana za sastanke. Osječki poduzetnički inkubator BIOS poduzetnicima koji nisu fizički smješteni u inkubatoru nudi usluge virtualnog inkubatora, čiji stanari također mogu koristiti niz beneficija. Izvor: Zagrebački inkubator poduzetništva ZIP ove jeseni primio je 10. generaciju startup timova. Svoj 14 BIZdirekt studeni

9 Tema broja Tema broja Sredinom rujna MINPO i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU objavili su natječaj Razvoj poslovne infrastrukture, za koji su na raspolaganju sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 380 milijuna kuna. torima nudi djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalne naknade i doprinosa te aktivno sudjeluje u svim fazama projekata kako bi investitore povezala s institucijama i poslovnom zajednicom. U zoni aktivno radi 18 tvrtaka sa 750 zaposlenih. Namijenjena je za proizvodne i prerađivačke djelatnosti, servisne i zanatske radionice, skladišta te kao lokacija za velike trgovačke centre, a proglašena je najboljom zonom. Najuspješnije županije u privlačenju investicija U posljednje vrijeme sjeverozapadna Hrvatska, a posebno Varaždinska županija, najuspješnije su u privlačenju novih investicija. Poduzetničku zonu Jalžabet kraj Varaždina za svoja ulaganja odabrale su tvrtke Wollsdorf, Press Glass, Calzedonia, Boxmark, a sve se bave proizvodnim djelatnostima. U poduzetničkoj zoni Ludbreg zemljište je kupila tvrtka Ameropa, a izgradit će skladište za poljoprivredne proizvode i sušare u vrijednosti oko 12 mil. kuna. U istoj zoni posluju i indijska kompanija ACG Lukaps, koja proizvodi kapsule za lijekove, i tvrtka Ducati Components. Poduzetnička zona Grada Pregrade Josipa Karla Tuškana Pregrada Tel Fax: grad@pregrada.hr Web: Ukupna površina: 39 hektara, a od toga 26 ha čini slobodnu površinu. Infrastruktura: poslovna zona Pregrada prostorno je planirana, a od komunalne infrastrukture zona sadrži struju, plin, vodu, kanalizaciju i telefon. Udaljenost od ceste je 0,1 km, autoceste 25 km, željeznice 25 km, zračne luke 71 km, morske luke 205 km te do grada Zagreba 66 km. Profil tvrtaka: djelatnosti dozvoljene PPU Grada Pregrade su: gospodarska namjena (proizvodna i poslovna) te mješovita namjena - pretežito poslovna. Cijena zemljišta: 8-12 EUR-a/m² Pogodnosti za investitore: oslobođenje plaćanja komunalnog doprinosa do 100% za nove poslovno-proizvodne prostore. Oslobođenje komunalne naknade za sve novoizgrađene poslovno-proizvodne prostore i to u prvoj godini 100%, u drugoj godini 75% i u trećoj godini 50%. U poduzetničkoj zoni Prelog u Međimurskoj županiji njemački CWS Boco uložio je 12 mil. eura u greenfield investiciju. Tvrtka se bavi iznajmljivanjem i prodajom radne i zaštitne odjeće, otirača i sanitarnog pribora. U zoni je i jedan od najvećih europskih proizvođača ženske modne obuće Paul Green te također njemačka tvrtka Haix, specijalizirana za proizvodnju obuće za vojsku i policiju. Istra bilježi znatna nova ulaganja u turizmu, primjerice, nekoliko novih Maistrinih projekata. Maistra je, uz do sada uloženih 3 mlrd. kuna, nastavila započeti investicijski ciklus i planira dodatno ulaganje koje se procjenjuje na 1,6 mlrd. kuna, s ciljem podizanja kategorizacije hotelskih kapaciteta. Poduzetničke zone - temelj razvoja lokalnog gospodarstva Razvoj poduzetničkih zona izravno utječe na razvoj lokalnog gospodarstva jer se javlja potreba za razvojem dodatnih usluga za poduzetnike. -Paralelno s otvaranjem pogona i novim zapošljavanjem događa se ekspanzija drugih gospodarskih aktivnosti i pratećih djelatnosti - građevinarstvo, čišćenje, održavanje zelenih površina, sve vrste usluga za novozaposlene, i sl. - nabraja Nikolina Nežić. Ličko-senjska županija prepoznata je kao top-destinacija u turizmu, ali realni sektor je neiskorišteni potencijal. Najavljena izgradnja Razvojnog centra Ličko-senjske županije trebala bi revitalizirati poljoprivredu, šumarstvo i razvoj drvne industrije, a u sklopu projekta razmatra se i razvoj poduzetničkog inkubatora i akceleratora u Gospiću. Gospodarska zona Čaporice - zapad, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, s 15 mil. kuna europskog novca krenula je u izgradnju novog centra agropoduzetništva u Županiji. Unutar zone djelovat će Poslovno-uslužni centar, Centar kompetencija za prehranu i zdravlje, poduzetnički inkubator te niz poduzetničko-potpornih i uslužno-servisnih službi. Cilj projekta je poticanje razvoja agroindustrije na cijelom području Cetinske krajine i Dalmacije. Prema Programu regionalnih potpora za kapitalna ulaganja u proizvodne tehnologije, Ministar-stvo gospodarstva objavilo je natječaj za dodjelu bespovratnih državnih potpora namijenjenih proizvodnim gospodarskim sektorima za ulaganje u nove tehnologije. Za potpore je osigurano 40 mil. kuna, maksimalni iznos pojedinačne potpore ograničen je na 1,5 mil. kuna, a natječaj je otvoren do 31. prosinca. Suradnja poduzetničkih zona i obrazovnih institucija Poduzetničke zone i dodatne usluge imaju velik potencijal zapošljavanja lokalnog stanovništva, posebno u slabije razvijenim krajevima. No, namjena zone trebala bi biti usklađena s obrazovnim programima kako ne bi dolazilo do nesklada između potreba investitora i ponude na tržištu rada. Kao veliku prednost Hrvatske u odnosu na druge zemlje u AIK-u ističu zadovoljstvo investitora, prvenstveno stranih, kvalitetom naše radne snage te dobro služenje engleskim, njemačkim i talijanskim jezikom. Problem je što kvaliteta kadra ne odgovara kvantiteti te specifičnim potrebama na suvremenom tržištu rada. Razvijene zemlje u EU ističu STEM područje kao ključno za znanstvenotehnološki i održivi gospodarski razvoj, a STEM predmete kao ključna temeljna znanja. Ako želimo konkurirati kao lokacija za investicije u industriju, moramo popularizirati STEM zanimanja među učenicima, ulagati u ravnomjeran razvoj obrazovnih ustanova u svim sredinama te prilagođavati obrazovne programe potrebama na tržištu rada. Dobar primjer takve prakse je strukovna škola Knez Branimir u Benkovcu, koja sama istražuje tržište rada, kreira kurikulum za obrazovanje učenika i odraslih za zanimanje CNC operatera te surađuje sa šibenskim TLM-om, a za svoje projekte koristi sredstva iz europskih fondova. Krajem rujna tehnička Vlada donijela je Program razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za razdoblje od do koji je, u sklopu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, preduvjet za korištenje 85 milijuna eura iz europskih fondova. Definirano kao pokretač gospodarstva, strukovno obrazovanje i osposobljavanje do bit će usmjereno na kvalitetu i učinkovitost, a istodobno bit će privlačno, inovativno, povezano s tržištem rada te omogućiti stjecanje kompetencija za osobni i profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje. -Programom razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja planirano je izraditi novi sektorski kurikulum, ojačati model učenja temeljenog na radu, unaprijediti sustav osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, kao i sustav trajnoga profesionalnog razvoja nastavnika te podići privlačnost strukovnog obrazovanja i povećati mobilnost te zapošljivost učenika - stoji u priopćenju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Poduzetničke zone u Sloveniji, BiH i Srbiji Slovenija ima oko 300 poslovnih zona, a najveći interes investitori pokazuju za zone Komenda, Aeropolis, Mirna Peč, Hrpelje Kozina, Tris Kanižarica i Murska Sobota. U zonama su poduzetnici iz Italije, Njemačke, Velike Britanije, SAD-a, Austrije i Slovenije, a velik interes pokazuju investitori iz Indije, Rusije, Poljske i Hrvatske, rekla nam je Suzana Zagorc iz slovenskog Ministarstva za gospodarski razvoj i tehnologiju. Hrvatske zone ne smatraju konkurencijom, već one u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj Otvorenje Razvojnog centra i Tehnološkog parka Križevci Dana 28. listopada službeno je otvoren Razvojni centar i Tehnološki park u Križevcima i potpisani su ugovor s prvim poduzetnicima koji ulaze u Tehnološki park. Time je završen projekt u okviru kojeg je izgrađen veliki objekt od m² i započinje poslovni život institucije od koje Križevci mnogo očekuju. Razvojni centar i Tehnološki park Križevci jedan je od strateških projekata Grada Križevaca, kojim se potiče razvoj konkurentnog gospodarstva baziranog na znanju i lokalnim potencijalima. Projekt je sufinancirala Europska unija putem Sheme dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost Uz Grad Križevce, u provedbi projekta sudjelovali su i projektni partneri Visoko gospodarsko učilište u Križevcima te Križevački poduzetnički centar d.o.o. Ukupna vrijednost projekta izgradnje RCTP Križevci iznosi ,22 kuna. Europska unija je nositelju projekta Gradu Križevcima odobrila bespovratna sredstva u iznosu od ,60 kuna, što čini 90% ukupne vrijednosti projekta. Grad Križevci projekt je sufinancirao iznosom od ,62 kuna. Cijeli objekt sastoji se od 4 zgrade s poslovnim i proizvodnim prostorima za poduzetnike te potpuno nove upravne zgrade s pratećim prostorima, kao što su kongresna dvorana, znanstveno-istraživački laboratorij i recepcija. U tom prostoru RCTP Križevci nudi malim i srednjim poduzetnicima proizvodne, izložbeno-prodajne i uredske prostore po subvencioniranoj cijeni, uz korištenje brojnih usluga poduzetničkih potpornih institucija u svrhu unapređenja i razvoja njihovog poslovanja. Projekt je realiziran pod vodstvom voditelja Projekta pročelnika za gospodarstvo Darka Masneca, dok sada upravljanje preuzima mladi, stručni tim, direktor mr.sc. Tihomir Hodak i njegova zamjenica Kristina Vrhovec-Žohar, koja je do sada vodila Križevački poduzetnički centar d.o.o. Razvojni centar i Tehnološki park želi biti pokretač gospodarskog razvoja Križevaca, mjesto gdje će se razvijati poduzetništvo, osnivati nova poduzeća, rasti i razvijati postojeća, mjesto koje će privlačiti poduzetnike iz drugih mjesta da dođu u Križevce, gdje će se stvarati inovativni proizvodi konkurentni na svjetskom tržištu, otvarati nova radna mjesta, stvarati veza između obrazovnih i znanstvenih institucija i gospodarstva kroz nove razvojne projekte te stvarati pozitivna klima za dinamičan razvoj Grada. 16 BIZdirekt studeni